Kakve će se knjige čitati u 21. stoljeću

Britanski Guardian u tekstu naslovljenom Izdavaštvo 21. stoljeća izgrađeno na zdravoj radikalnoj tradiciji donio je pregled najzanimljivijih novih trendova i ideja u izdavaštvu, kojem tehnološki napredak temeljno mijenja način poslovanja, prenosi Tportal.hr.

Iako je prvi strah u vezi budućnosti knjige bio potaknut konzervativnim pogledom na svijet, činjenica je da tehnološka revolucija i internet ima sve veći uticaj na to šta i kako čitamo, pišemo te koje knjige i kako čitamo. Elektronski čitači imaju i tu prednost što mogu sadržavati desetine različitih romana i književnih djela, koje čovjek sa sobom, inače ne bi mogao fizički ponijeti, a u ovom slučaju mu je sve na dohvat ruke u relativno jednostavnom formatu. No, to je tek jedan primjer inovacija koje se događaju oko knjiga i u izdavaštvu, potaknutih vrlim novim svijetom interneta i digitalne tehnologije.

Jedna od najzanimljivijih inovacija te vrste je tzv. hibridna knjiga, koju osmišljava njujorški izdavač Melville House. Njihova je ideja spojiti tradicionalnu papirnu knjigu s nekim digitalnim elementima, koje nazivaju iluminacije, koje se pregledavaju preko iPada ili smartphonea. Primjerice, iluminacije za neku priču mogu sadržavati dokumente iz perioda njenog nastanka, informacije o autoru i slično.

Svoju ozbiljnost kada je riječ o hibridnim knjigama ovaj izdavač je dokazao ovog ljeta, kada je izdao konceptualnu knjigu Dvoboj puta pet. U njoj su se nalazile pripovjetke Antona Čehova, Josepha Conrada, Giacoma Casanove, Heinricha von Kleista i Aleksandra Kuprina, koje dijele naslov Dvoboj. Uz knjigu su išle i digitalne iluminacije o historiji dvoboja, te ostalim umjetničkim djelima koji se bave ovim danas zastarjelim načinom rješavanja nesuglasica.

Britanska izdavačka kuća Unbound je svoj uspjeh pronašla online, i to u pretplati. Nju su pokrenuli dvojica frustriranih pisaca, Justin Pollard i Dan Kieran, koji su počeli primjećivati da autori bivaju sve lošije plaćeni. Zato su se odlučili na radikalno drugačiji pristup izdavaštvu, te su lansirali portal na kojem pisci u dijelovima objavljuju svoja prozna djela. Prvi koji je probio led bio je Terry Jones, bivši Montyphytonovac, a posjetitelji portala Unbound su uplaćivali različite finansijske iznose kako bi nastavili čitati priču. U međuvremenu se Unbound može pohvaliti sa više od 200 hiljada jedinstvenih posjetilaca, pa se planira i dio stranice koji će nuditi besplatno objavljivanje nepoznatim piscima.



Ima i onih koji se trude biti drugačiji od svih ostalih, poput izdavačkog pothvata Boxfiction. Ekipa iza ove firme smatra da je najveća greška izdavačke industrije forsiranje romana kao glavne literarne forme. Živimo u svijetu u kojem nam se hiljade stvari istovremeno bori za pažnju, a čitanje romana zahtijeva ipak kakav-takav mir i tišinu te, naravno, fokusiranje pažnje. Boxfiction zato nudi kratke krimi-priče, koje se u svojem prvom izdanju naslanjaju na BBC-jevu TV-seriju Silent Witness. Ove svojevrsne prozne epizode napisao je Nigel McCrery, koji je i autor TV-serije, a nova se pojavljuje online jednom sedmično i može se pročitati preko iPhonea i sličnih uređaja. U Boxfictionu smatraju da je "budućnost u serijaliziranom sadržaju", što nije nova ideja u izdavaštvu, samo što se ovoga puta dešava na world wide webu.

Zato ne iznenađuje što su u online izdavaštvu odmah uključuju i stari, etablirani izdavači, poput Penguin Books. Oni su baš ovog mjeseca pokrenuli svoju stranicu Penguin Shorts, na kojoj po vrlo povoljnoj cijeni prodaju originalna kratka djela autora poput Anite Brookner i Colma Toibina. Dugoročno je Penguinov cilj stvoriti potpuno novi književno-izdavački format.