Godišnjice: 50 godina Zagora
I moj je život, nesumnjivo, obilježen nasiljem, ali među nama, srećom, postoji nepremostiva razlika! Ako se ja borim, ako ubijam, to je samo zato što mi to nalaže situacija u ovom prekrasnom, ali još uvijek divljem kraju! No, jednoga će dana, nadam se, pravedni zakoni i otvoreniji način razmišljanja izbrisati točke trvenja između stanovnika Darkwooda i bijelih osvajača...
Tako je Zagor opisao smisao postojanja japanskom princu Minamotu,
protivniku u epizodi “Stižu samuraji”, obećavši da će baciti svoju
sjekiru u najdublju rijeku kada dođe dan u kojem on više neće morati
ubijati radi zaštite dobra. No, do danas to nije uspio učiniti. U
njegovu svijetu jednostavne podjele između pravde i zla još uvijek
postoje neprijatelji koje samo on može pobijediti.
U petak i subotu Zagor će biti u Zagrebu gdje će ga u povodu 50.
rođendana predstavljati njegovi današnji autori: Moreno Burattini,
Zagorov scenarist i glavni urednik, Graziano Romani, kantautor koji
sklada pjesme inspirirane Zagorom, i Joevito Nuccio, Zagorov crtač.
U
knjižari Stripovi na kvadrat u Preradovićevoj 34 te u hotelu Laguna
održat će se koncert i promocije nekoliko izdanja koje Ludens, hrvatski
izdavač Zagora, predstavlja u povodu impresivne godišnjice stripa
nastalog u malom formatu, u doba kad je zbog siromaštva nakon Drugoga
svjetskog rata svaka boja u stripu predstavljala izdavački pothvat.
Proslava rođendana
-
Čuvati svijet od zla ozbiljan je zadatak za tipa koji je 15. lipnja, sa
svojih 50 godina postao vremešan, ali i dalje se vješto vere po
stablima, njiše na lijanama, pliva rijekama, vesla kanuima, trči šumama i
pritom se neustrašivo mlati s cijelim nizom zlikovaca, ne mareći je li
riječ o nekom indijanskom plemenu, čudovištu ili čarobnjaku. Splitska
riva bila bi idealno mjesto za njegov kodeks zaštite slabijih, ali je,
očito, Zagor naivno vjerovao da je mrak samo u tmini Darkwooda pa je
povorku ponosa ostavio nevoljkoj zaštiti policije.
- Svi su
Zagorovi autori, ustvari, prvenstveno njegovi fanovi - ističe Bernard
Radovčić, osnivač Ludensa, koji je i sam prvo postao ljubitelj Zagora, a
potom, nakon što je završio ozbiljan fakultet - ETF, krenuo u veliku
avanturu, izdavanje Zagora.
Za ovu je prigodu dobio pomoć
idealnog partnera, Damira Zovka, profesora muzičke kulture u osnovnoj
školi koji se primio prevođenja i uređivanja knjige o Gallianu Ferriju,
crtaču koji je kreirao lik Zagora. Zovko je zavolio samo jedan strip -
Zagora, i o njemu zna sve. Hrvatsko izdanje knjige bogatije je od
talijanskog jer se u njemu nalazi i niz ilustracija koje talijanski
izdavači nisu objavili.
Ludens će obilježiti rođendan nacrtanog
junaka izdavanjem specijalnog broja, spomenute knjige te Zagoronea,
prvoga giganta u Zagorovoj povijesti, a četvrto izdanje koje će biti
objavljeno jest prva knjiga iz novog serijala Biblioteka Zagor, što bi
bilo respektabilno i za mnogo veće izdavače.
Nacrtana akcijska priča
Iako su svjesni da je
današnja publika ona koja ima najmanje 30 godina i da je teško boriti
se s internetom, Radovčić i Zovko neupitno vjeruju u Zagora te se,
zahvaljujući Ludensu, svaki mjesec na kioscima pojavi nova epizoda
heroja u kostimu s orlom. Naklada je gotovo ista kao i na samom početku,
oko osam tisuća.
Razlika je samo u tome što je tada, 60-ih
godina prošlog stoljeća, postojala šansa da se dopadne publici, a danas
svi znaju da je Zagor osuđen na uspjeh, ali moraju računati samo na one
koji će zbog sentimenta kupovati nacrtanu akcijsku priču.
Prije
50 godina, 15. lipnja 1961., izašao je prvi Zagor, strip koji su
kreirali Sergio Bonelli kao izdavač i scenarist te Gallieno Ferri, crtač
koji je napuštao posao geometra te sve više crtao stripove, i to dotad
za francusku izdavačku kuću Edit-Europ. Francuski je izdavač posustao i
zbog neuspješnog poslovanja prestao postojati početkom 1961. nakon čega
je Ferri tražio talijanskog izdavača i svoje radove dostavio Bonelliju.
Ovaj
je shvatio da je riječ o izuzetnom autoru i odlučio, jer nema mjesta u
postojećim serijalima, zbog Ferrija pokrenuti novu seriju. Stvorili su
Zagora, lik za koji nisu očekivali da će dugo opstati, ali prevarili su
se u procjeni jer je talijanska publika u Zagoru otkrila idealnog junaka
koji je samo naizgled smješten u žanr vesterna.
Zagor je zapravo
putnik kroz vrijeme i prostor pa je u svojim avanturama prošao gotovo
cijelu Sjevernu Ameriku, Arktik, Grenland, Škotsku, Karibe i Afriku, pri
čemu se borio s duhovima, čudovištima, likovima iz budućnosti i
prošlosti, uvijek koristeći snagu mišića, kamenu sjekiru i mornarički
kolt koji je nosio u futroli na lijevoj strani pojasa.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.