Antička Sunčeva lađa iskopana ispod piramida
Egipatsko-japanski tim arheologa počeo je pored velikih piramida u Gizi iskapati drugu Sunčevu lađu kralja Keopsa (Kufua). Svečanosti kojom je započet proces njene restauracije prisustvovao je i egipatski ministar za starine, arheolog Zahi Hawass, piše Tportal.hr.
Rad na istraživanju započet je još 2007. godine. Kako bi se iz podzemne prostorije izvukli dijelovi drvenog broda starog oko 4.500 godina, trebat će podići 41 kameni blok prosječne težine 16 tona.
Keops je vladao Egiptom od 2589. do 2566. godine prije nove ere. Bio je drugi faraon u četvrtoj dinastiji starog kraljevstva i graditelj Velike piramide, jednog od sedam čuda antičkog svijeta. Ona je za Egipćane bila planina koja će poslužiti Keopsu da se uspne na nebo kao sin boga Sunca Raa, dok je Sunčeva lađa bila konstruirana kako bi ga prevezla u zagrobni život.
Sunčeve lađe imale su važnu ulogu u egipatskoj religiji prema kojoj je bog Sunca Ra, u obliku večernjeg Sunca Ra-Atum, svake noći jedrio u zagrobni svijet kako bi se borio s bogovima i zvijerima sve dok se ujutro ne bi pojavio kao Ra-Harakhte i drugom lađom jedrio dnevnim nebom.
Ra je bio glavno božanstvo u religiji Starog Egipta do pete dinastije. Uglavnom se poistovjećivao sa Suncem, a središte njegova kulta bio je Heliopolis.
Južno od Keopsove piramide, na zapadnoj obali Nila dosad su locirane dvije Sunčeve lađe. Prva je restaurirana 80-ih i smatra se najbolje očuvanim plovilom antičkog svijeta. Duga je 43,6 metara, a široka 5,9. Bila je izgrađena od libanonske cedrovine. Sastavljena je od 1.224 dijela koji su pronađeni posloženi u rupi u zemlji. Za rekonstrukciju su bile potrebne godine mukotrpnog rada. Zanimljivo je da su na njoj otkriveni dokazi koji pokazuju da je korištena u vodi. Stručnjaci nagađaju da je možda upotrijebljena za prijevoz faraonova tijela ili da je sam Keops koristio za hodočašća do svetih mjesta, da bi nakon njegove smrti bila zakopana za zagrobnu upotrebu. U Muzeju Sunčeve lađe izložena je od 1982. godine.
Kada restauracija druge lađe bude dovršena, bit će postavljena na mjesto prve, dok će prva otploviti u Veliki egipatski muzej koji se gradi u Gizi. Stručnjaci su godinama strahovali da je druga previše krhka da bi se iskopala. Međutim, analize su pokazale da treba krenuti u projekt prije nego bude prekasno, objasnio je Hawass.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.