350 godina Kraljevskog društva (Royal Society)
Radiosarajevo.ba
Od osnivanja Društva, 1660. godine, pa sve do danas, njegovi članovi su svojim teorijama oblikovali svjet u kojem živimo. Između ostalih, to su bili Isaac Newton, Charles Darwin, Albert Einstein, Stephen Hawking i mnogi drugi.
Društvo sljedeće godine slavi svoj 350. rođendan, i tim povodom upravo je pokrenut novi website kojim se svima onima koji su zainteresovani za nauku širom otvaraju vrata bogate arhive.
Izložba na interaktivnom websiteu
U biblioteci Kraljevskog društva, koja se renovira u sklopu priprema za "rođendansko slavlje", izloženi su fascinantni predmeti koji od sada mogu da se vide i na internetu, na novom interaktivnom websiteu akademije. U pitanju su dokumenti i laboratorijska oprema koju su prije par stotina godina koristili neki od najznačajnijih naučnika na svijetu. Tu su, na primjer, pisma Isaac Newton-a u kojima je on sedamdesetih godina XVII vijeka objašnjavao svoje eksperimente.
"Ovo pismo izgleda potpuno isto kao i onog dana kada je stiglo u Kraljevsko društvo, 19. marta 1671. godine. Isaac Newton je u to vrijeme izveo svoj čuveni eksperiment sa prizmom, kada je snop svjetlosti razložio na sastavne dugine boje. Par strana dalje, ovdje na margini pisma Newton, je napravio i skicu, na kojoj se vidi kako snop svjetlosti prolazi kroz prizmu", kaže Ggavni arhivar Kraljevskog društva, Kit Mor, za jedno od pisama.
Neobični eksperimenti
Kraljevsko društvo je kroz stoljeća bilo svjedok i nekim prilično neobičnim eksperimentima.1770. godine osmogodišnji Volfgang Amadeus Mocart je osvojio London svojim muziciranjem. Međutim, sumnjičavi član Kraljevskog društva Dejn Barington odlučio je da nizom testova provjeri da li je u pitanju zaista genijalno dijete. Mali Mocart je oduševio Baringtona - bez ikakvog napora je na preteči klavira, čembalu, odsvirao niz komplikovanih muzičkih tema i improvizacija. U pismu u kojem je opisao ovaj susret, Barington je primjetio i to da se mali Mocart ponašao "razigrano, kao i svako drugo dijete, od čembala mu je daleko zanimljivija bila igra sa mačkom".
Dokumenti koji su predstavljeni na novom websiteu, nisu međutim tek spisak "najvećih hitova" Kraljevskog društva. Oni pokazuju kako je Društvo svojim insistiranjem na eksperimentima, obzervacijama i mijerenju postavilo temelje savremene nauke.
Zakoni svemira
To za BBC kaže i doktor John Gribin, astronom i autor knjige o historiji Kraljevskog društva
"Ideja da je svemir utemeljen na zakonima koje i mi ovdje na Zemlji možemo da razumijemo i provjerimo eksperimentima u laboratorijama u Londonu ili Oksfordu, i da to primjenimo i na Mjesec i Jupiter, i izvan granica Sunčevog sistema - upravo to je ključna proijena koja se dogodila u vrijeme osnivanja Kraljevskog društva, krajem XVII veka. Prihvaćena je ideja da je svemir uređen po zakonima fizike koje možemo da razumijemo, a ne po volji kapricioiznih bogova", kaže on.
Na novom, interaktivnom websiteu Kraljevskog društva objavljeno je šezdeset najznačajnijih dokumenata iz bogate arhive, koji, pored ostalog, treba da inspirišu i novu generaciju naučnika, kaže saradnik Društva, profesor Frances Eškroft:
"Oni služe kao ilustracija činjenice da je nauka neprekidan proces novih otkrića, izuma i eksperimenata. Nadamo se da će to podstaći mlade naučnike budućnosti da nastave da otkrivaju nove stvari o kojima danas ne možemo ni da sanjamo", kaže on na kraju razgovora za BBC.
Adresa novog interaktivnog website-a je http://www.trailblazing.royalsociety.org
Društvo sljedeće godine slavi svoj 350. rođendan, i tim povodom upravo je pokrenut novi website kojim se svima onima koji su zainteresovani za nauku širom otvaraju vrata bogate arhive.
Izložba na interaktivnom websiteu
U biblioteci Kraljevskog društva, koja se renovira u sklopu priprema za "rođendansko slavlje", izloženi su fascinantni predmeti koji od sada mogu da se vide i na internetu, na novom interaktivnom websiteu akademije. U pitanju su dokumenti i laboratorijska oprema koju su prije par stotina godina koristili neki od najznačajnijih naučnika na svijetu. Tu su, na primjer, pisma Isaac Newton-a u kojima je on sedamdesetih godina XVII vijeka objašnjavao svoje eksperimente.
"Ovo pismo izgleda potpuno isto kao i onog dana kada je stiglo u Kraljevsko društvo, 19. marta 1671. godine. Isaac Newton je u to vrijeme izveo svoj čuveni eksperiment sa prizmom, kada je snop svjetlosti razložio na sastavne dugine boje. Par strana dalje, ovdje na margini pisma Newton, je napravio i skicu, na kojoj se vidi kako snop svjetlosti prolazi kroz prizmu", kaže Ggavni arhivar Kraljevskog društva, Kit Mor, za jedno od pisama.
Neobični eksperimenti
Kraljevsko društvo je kroz stoljeća bilo svjedok i nekim prilično neobičnim eksperimentima.1770. godine osmogodišnji Volfgang Amadeus Mocart je osvojio London svojim muziciranjem. Međutim, sumnjičavi član Kraljevskog društva Dejn Barington odlučio je da nizom testova provjeri da li je u pitanju zaista genijalno dijete. Mali Mocart je oduševio Baringtona - bez ikakvog napora je na preteči klavira, čembalu, odsvirao niz komplikovanih muzičkih tema i improvizacija. U pismu u kojem je opisao ovaj susret, Barington je primjetio i to da se mali Mocart ponašao "razigrano, kao i svako drugo dijete, od čembala mu je daleko zanimljivija bila igra sa mačkom".
Dokumenti koji su predstavljeni na novom websiteu, nisu međutim tek spisak "najvećih hitova" Kraljevskog društva. Oni pokazuju kako je Društvo svojim insistiranjem na eksperimentima, obzervacijama i mijerenju postavilo temelje savremene nauke.
Zakoni svemira
To za BBC kaže i doktor John Gribin, astronom i autor knjige o historiji Kraljevskog društva
"Ideja da je svemir utemeljen na zakonima koje i mi ovdje na Zemlji možemo da razumijemo i provjerimo eksperimentima u laboratorijama u Londonu ili Oksfordu, i da to primjenimo i na Mjesec i Jupiter, i izvan granica Sunčevog sistema - upravo to je ključna proijena koja se dogodila u vrijeme osnivanja Kraljevskog društva, krajem XVII veka. Prihvaćena je ideja da je svemir uređen po zakonima fizike koje možemo da razumijemo, a ne po volji kapricioiznih bogova", kaže on.
Na novom, interaktivnom websiteu Kraljevskog društva objavljeno je šezdeset najznačajnijih dokumenata iz bogate arhive, koji, pored ostalog, treba da inspirišu i novu generaciju naučnika, kaže saradnik Društva, profesor Frances Eškroft:
"Oni služe kao ilustracija činjenice da je nauka neprekidan proces novih otkrića, izuma i eksperimenata. Nadamo se da će to podstaći mlade naučnike budućnosti da nastave da otkrivaju nove stvari o kojima danas ne možemo ni da sanjamo", kaže on na kraju razgovora za BBC.
Adresa novog interaktivnog website-a je http://www.trailblazing.royalsociety.org
bbc.co.uk/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
