Predstavljena knjiga akademika Husrefa Tahirovića o Isaku Samokovliji kao ljekaru
U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, sinić, 28. septembra, predstavljena je knjiga akademika Husrefa Tahirovića "Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu".
Namjera autora je bila da rasvijetli djelovanje priznatog bosanskohercegovačkog književnika u manje istraženom dijelu njegovog životnog puta i opredjeljenja, u ulozi ljekara, "i to kakvog ljekara", kako je na promociji rekao moderator Mirza Pinjić, glumac koji je Samokovlijin lik oživio u ovoj prilici i izvođenjem odlomka iz predstave "Hanka".
Pinjićeve riječi i kazivanja više promotora približile su zvanicama lik humaniste, ljekara što se hrvao i s narodnom neprosvijećenošću naročito tokom i nakon Drugog svjetskog rata kad su se javljale razne bolesti. Istovremeno je volio taj narod i liječio sirotinju besplatno.
Marokanski list objavio prikaz "Sarajevo Bluesa" Semezdina Mehmedinovića
Na osnovu zapisa, bio je to ljekar onog tipa što mu nije teško otići u pomoć ni u najudaljenije selo, zbog čega je naučio i da jaše konja. Odlazio je s liječničkom torbom u ruci, a vraćao se kući potišten ili ozaren, već prema tome je li lijek pomogao ili je bilo isuviše dockan.
Znao bi zateći pacijenta u zapuštenom stanju nakon "liječenja" vračanjima i bajanjima i pritom čuti iskreno pravdanje-priznanje da su ga zvali „kad ništa drugo nije pomoglo“.
Isak Samokovlija ostavio je dvadesetak zdravstveno-prosvjetitetljskih tekstova kao uputa kako se boriti, prevenirati bolesti ili stanja koja su loše socijalne prilike i uvjeti u turbulentnom vremenu, kao i uvriježene, a pogubne navike, mogle samo dodatno pogoršavati.
Prije 134 godine rođen je najveći bosanski pripovjedač – Isak Samokovlija
Jedan dio knjige Husrefa Tahirovića sadrži te tekstove, dok su u prvom dijelu biografski detalji čovjeka u čijoj ličnosti su se sretno stekli produhovljenost književnika i humanost ljekara.
U jednom periodu Drugog svjetskog rata, Samokovlija je vodio ambulantu u izbjegličkom logoru na Alipašinom mostu u Sarajevu, gdje su mu najčešći pacijenti bile izbjeglice iz istočne Bosne odakle je i on po rođenju. Tamo se hrvao sa širenjem tifusa i dugih bolesti.
Knjigu akademika Tahirovića predstavili su večeras u Akademiji nauka i umjetnosti BiH dopisni članovi Mile Babić i Husnija Kamberović, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci te autor.
Promotori su je nazvali značajnim doprinosom bh. historiografiji o razvoju medicine i preporučili štampanje u većem tiražu te prevođenje na druge jezike jer je poželjno štivo i za današnje studente medicine.
Promociju je priredio Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjela Akademije za medicinske nauke.
Uz promociju, posjetioci su vidjeli i izložbu kopija foto-dokumenata i tekstova Samokovlijinih zdravstveno-prosvjetiteljskih uputa, sadržanih i u koricama Tahirovićeve knjige.
Zajednička izložba "Isak Samokovlija: Pozdrav iz Samokova i Čamkurija" otvorena u Sarajevu
Jedna od fotografija je i sa sahrane, prolaska pogrebne povorke sa Samokovlijinim lijesom u sredini na konjskoj zaprezi, kada je veliki pisac, ljekar, humanista, ispraćen na Jevrejsko groblje u Sarajevu od nezapamćeno velikog broja građana.
Bilo je to jednog zimskog dana 1955. godine kada je pala velika kiša.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
