Do Fahra je

Savez za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića ima izborno postignuće koje joj omogućava da bude odlučujući činilac u uspostavi vlasti na kantonalnom, federalnom i državnom nivou. SBB je ušla u tzv. patriotski blok sa SDA i DF-om pod parolom brige i odgovornosti za sudbinu Bosne i Hercegovine.

Prije toga, Savez za bolju budućnost je dio partnerstva u Kantonu Sarajevo koje je onemogućilo SDA-u da zadrži vlast u budžetski najpotentnijem kantonu. Neposlušnost dijela SDP-a u najmnogoljudnijem i privredno snažnom Tuzlanskom kantonu koji želi da izbornu pobjedu efektuira i koalicijom sa SDA (suprotno odlukama središnjih partijskih organa), daje priliku SBB-u da bude bitan faktor odluke i u toj sredini.

Rasplet unutarstranačkih i međustranačkih, unutarblokovskih i međublokovskih odnosa u ta dva kapitalna kantona odraziće se i na političko stanje u Federaciji i državi. A imaće i uticaja na sadašnju i buduću političku konstelaciju u BiH.

Politika, pravo, moral - SDA vrši stalan pritisak kako bi destabilizovala i dekomponovala vlast u KS-u služeći se svim što joj je na raspolaganju. Na ruku SDA idu i slučajevi koje produkuje sama kantonalna vlast. Posebnu medijsku pažnju privukla je priča o tajanstvenom institutu za kulturu i umjetnosti za čije je finansiranje bilo predviđeno 200.000 KM.

U toj priči najveću težinu ima Radončićevo pismo najodgovornijim i KS-u. Osnivač SBB-a dovodi u pitanje kredibilitet svog kadra ministra za kulturu i sport, traži ispitivanje njegove odgovornosti. I važnije, prozivajući i Mirvada Kurića, najavio je mogućnost izlaska iz vladajuće koalicije.

Teško da bi se tih 200.000 KM mogli smatrati dovoljnim opravdanjem za rasturanje vlasti, posebice jer ta sumnjiva namjera nije došla do faze ostvarenja. Ali, zazvonio je alarm u prostorijama KS i pismima su uzvratili predsjednici kantonalne skupštine i vlade Elmedin Konaković i Edin Forto. Zahvalili su se Radončiću na principijelnosti i pohvalili aktivizam predstavnika SBB u kantonalnoj vlasti, šaljući obećanje da ti novci neće otići u fantomski institut. Bilo je tu i ironičnih nijansi, ali i vidne zabrinutosti. Obećana je i provjera kako bi se ustanovilo da nema još sličnih pozicija u budžetu. 

Slučajno ili ne, ubrzo nakon Radončićevog pisma, uslijedio je njegov susret sa Michaelom Scanlanom, zamjenikom visokog predstavnika u BiH. Riječ je o Amerikancu a njegova vlada i Evropska unija sa simpatijama gledaju na kompoziciju vlasti u sarajevskom kantonu i u tome vide obrazac za promjenu političkih snaga u BiH.

Vidjećemo šta će sve biti kraj te storije, imajući u vidu nove činjenice koje udaraju na vlast KS-a. Kantonalna SDA sačinila je analizu polugodišnjeg rada vladajuće šestorke. Očekivano, ocjena je negativna. Ali to je novi način komunikacije opozicije s vladajućim što je dobro i za SDA i za vlast. Svaka kritika, ma koliko bila (ne)utemeljena, trebala bi biti od koristi za vladajuće a ne, primarno, kao polazište za dalju konfrontaciju.

Iz SDA likuju jer je Ustavni sud Federacije postavio pitanje prekoračenja ovlasti vlade Kantona Sarajevo pri osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS-a. Sud smatra da je Skupština KS-a "preuzela" ovaj ured od svoje vlade i proširila mu nadležnosti.

Predsjednik KO SDA Asim Sarajlić ponovio je optužbu svoje stranke da je Forto kao kantonalni premijer "zloupotrijebio položaj i priskrbio benefite" firmi Nexe u kojoj je nekad bio direktor.
Bilo kako bilo, nejasno je da Bh. blok i koaliciona šestorka, kao vladajući u KS-u, nemaju kompetentnu pravničku logistiku, pa po jurističkoj liniji dolaze u neugodne situacije. I to na ključnoj temi, na kojoj insistiraju - korupciji.

Nije lako demaskirati i obezvlastiti korupcionaško-klijentelističku strukturu moći prethodne vlasti u KS. Za to je nuža politička odlučnost i beskopromisnost u djelovanju nadležnih organa da se stvari istjeraju do kraja, ali i pravna utemeljenost postupaka vlasti i moralnost unutar nje.
Vlast i(li) opozicija - Situacija u Tuzlanskom kantonu je drugačije naravi. Tamo je SDP postigao najbolje rezultate - gledajući ukupna izborna postignuća te partije - ali ne i dovoljne da obezbjedi većinu bez saradnje sa SDA.

Tu nastaje rascjep unutar SDP-a na tuzlanskom području koji se prenio na najviše organe partije i vratito u Tuzlu. Tamo su godinama dva dominantna politička igrača - Selim Bešlagić (šteta je što SDP nije iskoristio njegov ugled, dosljednost i liderski kapacitet do kraja, tačnije do vrha) i Jasmin Imamović.

U međuvremenu se nametnuo Enver Bijedić, koji istrajava na saradnji sa SDA radi konzumiranja izbornih rezultata i prikljanjajući se tezi SDA koja poziva na patriotizam. On se žali i na neodgovarajuće ućešće prestavnika iz tuzlanskog kraja u središnjim organima SDP-a.
Ubjedljiva većina je na nedavnom kongresu SDP-a bila protiv koaliranja za SDA. Bijedić, ipak, ne odustaje, rizikujući i partijsku sankciju sa svojim istomišljenicima.

Radončićev SBB radi na dva razboja. Jedan je sa SDA drugi je sa Bh. blokom. Možda je to i racionalna pozicija. U prvom slučaju zadovoljavaju se interesi stranke i pojedinaca u njoj da dosegnu položaje u državnoj (i federalnoj) vlasti i demonstriraju patriotsku solidarnost. U sarajevskom kantonu SBB pokazuje da nije pokajnik pod nogama SDA i da je za novu političku konstelaciju u BiH. Sve to nakon vehementnog političko-medijskog obračunavanja u kojem Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović nema šta nisu kazali i stavili jedan drugom na teret - a možda i nekom novom pravosuđu.

Pitanje je, dakako, kako tu dvojnost doživljavaju članstvo i glasači SBB-a. U svakom od ovih postizbornih slučaja - do Fahra je.