"Savršena oluja": Smrtonosni sudar korone i gripe

Počela je sezona respiratornih infekcija, a svi domaći i svjetski stručnjaci upozoravaju na opasnost od obostrane infekcije koronavirusom i gripom.

Bliži se sezona gripe, a ove godine je situacija posebno dramatična jer dolazi usred pandemije smrtonosnog korona virusa. Iako se najviše pažnje posvećuje virusu koji je usmrtio preko milion ljudi širom svijeta, ne treba misliti da su gripa i druge zarazne bolesti na pauzi. Kako se nositi sa nadolazećim periodom respiratornih infekcija, koje korake preduzeti?

Istovremena infekcija koronavirusom i gripom je moguća

Iako se čini da je gripa pala u drugi plan, kroz koji mjesec i on će nas podsjetiti na svoje postojanje. Gripa je jedna od najpotcenjenijih bolesti današnjice. Uz to što svake godine mutira, pa je zbog toga potrebno na početku svake sezone ponovo stvoriti imunitet vakcinacijom, gripa može imati smrtonosne posljedice za osjetljive grupe poput starijih od 65 godina, pacijenta oboljelih od dijabetesa, hroničnih plućnih i srčanih bolesti. Osim što su iste grupe građana ugrožene gripom i korona virusom, obje bolesti imaju i vrlo sličan put prenošenja, kao i simptome. Iako se COVID-19 manifestuje drugačije kod svake oboljele osobe – od potpunog izostanka simptoma do teških plućnih komplikacija – kod pojave prvih simptoma koji bi mogli da ukazuju na gripu, biće potpuno nemoguće reći da li se radi o gripi ili koronavirusu bez testiranja.

Epidemija gripe, ukoliko izbije, mogla bi da uzrokuje dodatno opterećenje zdravstvenog sistema i da oteža borbu s koronavirusom. Dobra vijest jeste da je jednu od tih epidemija moguće spriječiti: protiv gripe možemo da se vakcinišemo.

Ove godine vakcinacija protiv gripe je još važnija

Epidemiološke mjere koje provodimo protiv koronavirusa jednako su efikasne i protiv gripe. Ali, većini je teško da se pridržava tih mjera u potpunosti i stopostotno, a potpuna izolacija i uvođenje karantina, kako se već pokazalo, nije održiv način života. Vožnja javnim prevozom, posjete u bolnicama, odlazak kod zubara ili doktora, a ako baš "imamo sreće", čak i malo porodično okupljanje u zatvorenom može biti potencijalni izvor zaraze. Kao što prenosilac korone može biti osoba bez simptoma, tako se i gripa prenosi prije nego što se pojave prvi simptomi. Zapravo, u prva dva dana zaraze virusom gripe, zaražena osoba se i dalje osjeća prilično dobro i samim tim nehotice prenosi virus ljudima sa kojima je u kontaktu, na primjer u kancelariji, u slobodno vrijeme ili kod kuće.

Vakcinacija protiv gripe je efikasan način da zaštitimo sebe i druge i spriječimo širenje infekcije. Sprječavanjem gripe za koji nam je dostupna vakcina, oslobodićemo bolničke resurse za ljude oboljele od koronavirusa, što čini vakcinaciju protiv gripe možda najodgovornijom stvari koju možemo učiniti za našu zajednicu u narednom periodu.

U slučaju sumnje na COVID-19 treba sačekati vakcinaciju protiv gripe. Kod osoba za koje se sumnja ili im je potvrđen COVID-19 treba sačekati povlačenje simptoma i dvostruko negativni COVID-19 test kako bi se izbjeglo širenje bolesti. Takođe, svi kojima je predviđena mjera samoizolacije treba da sačekaju prestanak trajanja te mjere kako bi se vakcinisali.

Ne propustite redovnu imunizaciju djece tokom epidemije

Smjernice i preporuke koje se primjenjuju u vrijeme epidemije koronavirusa predstavljaju izazov za roditelje koji treba da sprovode redovnu imunizaciju djece. Ne preskačite vakcine na svoju ruku, već s pedijatrom razgovarajte o planu imunizacije i mogućim rizicima i nastavite imunizaciju čim okolnosti to dozvole. Većina djece ne pripada grupi sa rizikom od korona virusa, a bolesti protiv kojih se redovno vakcinišu u ranom djetinjstvu i predškolskom periodu predstavljaju veliki rizik za sve.

Vakcina protiv gripe stigla u Srbiju

Postoje dva problema koja u velikoj mjeri određuju sastav i način davanja vakcina protiv gripe, a to je postojanje većeg broja različitih virusa koji istovremeno cirkulišu u populaciji (dva A podtipa i dvije B linije) i genetska nestabilnost virusa. Zbog toga se vakcine protiv gripe prave svake godine i uključuju sojeve koji su izmjenjeni od prethodne sezone na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, pri čemu te vakcine uvijek sadrže više sojeva (trovalentne i četvorovelentne vakcine), osim u pandemijama kada se prave monovalentne vakcine protiv pandemijskog soja (npr. za H1N1 2009. godine). Svaka trovalentna sezonska vakcina protiv gripe sadrži oba podtipa influence A virusa (H1N1 i H3N2) i jednu liniju influence B za koju se predviđa da će da dominira u nastupajućoj sezoni. Ipak, pošto ta procjena može biti pogrešna, SZO je 2013. godine preporučila uvođenje četvorovalentne vakcine koja pored oba A podtipa, sadrži i obe B linije, što omogućava veću efikasnost te vakcine. Četvorovalentna vakcina se sve više upotrebljava u svijetu i polako zamjenjuje trovalentnu vakcinu u mnogim zemljama, uključujući tu i Srbiju u kojoj je četvorovalentna vakcina uvedena 2019. godine, a dostupna je i ove godine.

Stoga, sve što treba da uradimo je da damo sve od sebe da zaštitimo sebe i druge: nosimo maske, držimo distancu, redovno peremo i dezinfikujemo ruke, izbjegavamo okupljanja više ljudi i vakcinišemo se protiv gripe.

**Tekst realizovan u suradnji sa Sanofi Pasteur
MAT-BA-2000238-1.0-11/2020