Početak oporavka od recesije u eurozoni

Ekonomija eurozone i dalje je u dubokoj recesiji ali oštre i koordinirane mjere podrške omogućuju vidljiv napredak i već se naziru prve naznake oporavka, zaključila je Evropska komisija u ponedjeljak u najnovijem tromjesečnom izvještaju o ekonomiji eurozone.

Uprkos nestabilnosti, većina finansijskih tržišta pokazuje znakove oporavka, a poboljšani su i uslovi finansiranja u eurozoni.

Jaka podrška eurozoni

Mnoge članice eurozone su pomoću mjera podrške bankovnom sistemu od strane EU u razdoblju od jeseni 2008. pomogle spriječiti slom finansijskih tržišta. Tako brojni pokazatelji sada navode na zaključak da su se prilike na međubankovnom tržištu osjetno poboljšale ali proces normalizacije nije sveobuhvatan, pri čemu EK posebno ukazuje na očekivane nove značajne otpise imovine.

S jedne strane budžetska politika članica EU pruža značajnu podršku privrednim aktivnostima u eurozoni ali istodobno jača pritisak na javne finansije, pa bi tako prosječni udio duga u BDP-u u EU trebao 2010. poskočiti za 18 postotnih bodova u odnosu na 2007. i dosegnuti 84 posto, predviđaju u Bruxellesu.

Takva prognoza dovodi u pitanje održivost spomenutih mjera i zahtijeva efikasne izlazne strategije, upozorava EK.

Ekonomska i finansijska kriza rezultirat će vjerojatno i slabijim potencijalom rasta u predstojećim godinama, zbog nižih stopa zaposlenosti i produktivnosti, koje će proizići iz vjerojatnog pada odnosno stagnacije istraživanja i razvoja, te kapitalnih ulaganja, stoji u izvještaju Komisije.

Tako je u razdoblju od 2000. do 2006. prosječna potencijalna stopa rasta u eurozoni iznosila 1,8 posto da bi u 2008. Pala, po nekim procjenama, na 1,3 posto. U ovoj i sljedećoj godini trebala bi iznositi samo 0,7 posto, procjenjuju u EK.



Problem starenja stanovništva

Uz krizu, ekonomski rast će u sljedećim decenijama dodatno pritisnuti i starenje populacije, što će postati vidljivo već od 2020. Pretpostavlja se da će broj radno sposobnih građana početi padati već u prvoj polovini sljedeće decenije, te članice EU sada moraju usmjeriti svoje napore na što brže rješavanje postojeće krize i na brz povratak budžetskoj disciplini, sugerira Komisija.

U tom svjetlu, švedsko predsjedništvo je kao jedan od glavnih zadatak u svom radu navelo i borbu protiv sve većeg debalansa u odnosu između stare i mlade, odnosno radno sposobne populacije u Evropskoj uniji.

radiosarajevo.ba