Život poslije eura

Eksperti predviđaju tri različita scenarija, sa opasnim posljedicama po svjetsko valutno tržište. Analizira Al Jazeera.

Evropski finansijski sistem se i dalje urušava, uprkos očajničkim pokušajima političara da očuvaju zonu eura, pa su glasine o raspadu valutne zone sve aktivnije šire, dok ekonomisti i biznismeni javno razmišljaju kako će izgledati "život poslije eura". 

Nema za sada zajedničkog stava kako će se taj proces odvijati i na šta će "spasti" eurozona i cijela Evropska unija (EU), ali svi skeptici se slažu da raspad 17 - člane monetarne unije nije daleko, prenosi Tanjug.

Kompanija ICAP, koja upravlja najvećim sistemom za transakcije na svjetskom deviznom tržištu, već je objavila da priprema instrumente za poslovanje sa drahmom ukoliko Grčka izađe iz zone eura. 

Pokrenuti stres testovi

Na krah eura se istovremeno priprema i drugi učesnik međunarodnog deviznog tržišta, banka CLS čiji su eksperti, prema agencijskim izvještajima, već pokrenuli stres testove u pokušaju da proračunaju reagovanje tržišta u nekom od mogućih scenarija raspada zone eura. 

Bivši čelnik najveće federacije njemačkih poduzetnika Hans-Olaf Henkel je još u augustu pozvao svoju zemlju da se hitno odrekne eura u sadašnjem obliku i da ponovo uvede marku ili stvori novu uniju od finansijski stabilnih članica zone eura. 

Ironija je u tome što je Henkel prije deset godina važio za najubjeđenijeg pristalicu općeevropske valute, a sada o toj poziciji govori kao o "najvećoj grešci" u svojoj karijeri, navode njemačka glasila, uz opasku da stav tog preduzetnika dijeli i veliki broj njegovih kolega.

Razmišljanja o perspektivama nakon nestanka eura posljednjih dana su mnogo manje maglovita i zakulisna. Novi premijer Italije Mario Monti je, naprimjer, 27. novembra bez uvijanja izjavio da ukoliko program štednje budžetskih rashoda zemlje ne bude usvojen, na zajedničku evropsku valutu se slobodno može staviti križ. 

Praktično istovremeno ministar finansija Velike Britanije George Osborne je objavio da vlada njegove zemlje također preduzima mjere kojima se priprema za krah eurozone. Prema njegovim riječima, sve neophodne mjere biće razrađene za nekoliko mjeseci. 

Krah eura je pitanje vremena, očekujte nerede 

Svjetski poznati ekonomista Jacques Attali, jedan od ideologa globalizacije i uvođenja eura, prije samo nekoliko dana je pretpostavio da zajednička valuta "eurolenda" možda neće preživjeti do katoličkog Božića. Vjerovatnoću tako strmoglavog kraha on je ocijenio sa 50 odsto. 

Euro bi mogao propasti prije Božića

Sve veći broj eksperata, insajdera ali i političara, priznaje da je vjerovatnoća kraha eura visoka, iako bi prije par godina takvo mišljenje bilo osuđeno kao heretičko. Za sada je, međutim, neizvjesno čime može da rezultira taj proces (raspad zone eura), a eksperti predviđaju tri različita scenarija, sa opasnim posljedicama po svjetsko valutno tržište. 

Nagađanje o dimenzijama

Prvi od tih scenarija je najmanje bolan, jer predviđa izlazak ili prinudno isključenje iz zone eura njenih najslabijih članica, na primjer Grčke, Italije i Portugala. U tom slučaju euro će naglo ojačati, zbacivši "okove" privreda ogrezlih u dugove. Investitori koji čuvaju novac u njemačkoj aktivi tada bi mogli da računaju na pozamašnu dobit, dok će oni koji su uložili u italijanske dužničke hartije imati ogromne gubitke. 

Druga varijanta predviđa povlačenje jakih članica iz valutne unije. Ukoliko Njemačka istupi iz zone eura kurs zajedničke valute će se "srozati", a nova dojče marka ili druge valute zemalja koje bi napustile eurozonu će imati, bar u prvo vrijeme, vrlo visoku vrijednost. 

Eksperti ne isključuju ni treći scenario koji podrazumijeva da nakon "udaljavanja" iz eurozone Njemačke, a možda i Francuske, preostale članice eurozone shvate nemogućnost poslovanja sa zajedničkom valutom i da je se na kraju dobrovoljno odreknu.

Potpun ili djelimičan raspad zone eura imaće mnoštvo posljedica, o čijem karakteru i dimenzijama može samo da se nagađa. U tom slučaju treba očekivati talas sudskih procesa oko nove procjene duga i drugih finansijskih instrumenata, a također nije jasno po kom će se kursu proračunati vrijednost dugova.

Postavlja se i pitanje šta će biti sa finansijskim sistemima zemalja koje su kurs svoje valute vezali za euro, kao što su na primjer članice Evropske unije izvan zone eura.

Evropski čelnici oštro odbacuju navode o propasti eura, a čini se da im i građani još uvijek vjeruju.

'Nema plana B'

„Što se tiče mogućeg raspada eurozone, to je apsolutno nerazumno. Nema plana B i takav scenarij ne dolazi u obzir“, kaže Christian Noyer, guverner francuske centralne banke. 

Sve oči uprte su u Italiju, za mnoge potencijalni uzrok raspada eurozone. Treća po veličini evropska ekonomija jednostavno je prevelika za spašavanje postojećim evropskim mehanizmima.

„Ne vjerujem u propast Evrope. Samo paničare, a to nikome ne pomaže“, kaže jedan građanin Rima. 

„Mislim da se ništa neće urušiti. Uzbunjuju ljude kako bi ih prestrašili, ali ja sam sigurna da od kolapsa neće biti ništa. Italija je svašta preživjela, preživjet će i ovo“, ističe Paola, isto tako stanovnica Rima.

Nadležni u BiH ne vjeruju u propast eura