Vlada Grčke podržala referendum

Grčka vlada odobrila je rano jutros prijedlog premijera Jorgosa Papandreua da raspiše referendum o paketu pomoći EU, rekao je portparol vlade Elijas Mosijalos, prenose agencije.

"Vlada je podržala prijedlog premijera", rekao je Mosijalos, nakon sastanka koji je trajao sedam sati. On je dodao da će referendum biti održan što je prije moguće, čim se formulišu osnove sporazuma o pomoći.

Neki ministri rekli su da ne odobravaju referendum, ali su odlučili da podrže vladu uoči ključnog glasanja o povjerenju u parlamentu  

Potez grčkog premijera Jorgosa Papandreoua, analitičari bi opisali kao školski primjer političkog kukavičluka. Papandreou sigurno shvata da referendum koji predlaže može samo naštetiti kako grčkoj tako i evropskoj ekonomiji. Ali nekako je procijenio da njemu najviše ide na ruku.

Podsjećamo, prije sedam dana dogovoreno je da se grčka ekonomija stimulira sa dodatnih 100 milijardi eura, te da se Grcima oprosti 50 posto vanjskog duga. Zauzvrat se od Grčke očekuje provođenje rigoroznih mjera štednje, koje će građani itekako osjetiti na svom kućnom budžetu.

Bolji dogovor od toga Grčka ne može dobiti, čega je svjestan i  Papandreou. Ali, 'stezanje remena' nije po volji njegovim biračima. Kada Grčka uvede dodatne mjere štednje na kojima Europa inzistira, opet će doći do socijalnih nemira. Vrlo vjerojatno još žešćih nego prije. Taj 'vrući krompir' Papandreou nije želio uzeti u ruke pa je odluku, barem načelno, prepustio istim onim građanima koje do sada nije ništa pitao o ekonomskoj politici, piše index.hr.

Ipak, prihvatanje dogovorenih mjera štednje na referendumu od strane grčkih građana, čini se kao najbezbolnija opcija za izlazak iz krize. U tom slučaju paket pomoći koji je dogovoren bio bi implementiran, u najgorem slučaju za nekoliko mjeseci.

Ali, koliko god da su Grci zadovoljni prijedlogom da im se oprosti 50 posto duga, toliko se protive novim mjerama štednje. Stoga se puno vjerojatnijim čini opcija da na referendumu Grci odbiju krizne rezove, a samim time i pomoć koja im je trebala stići iz Europe.

Grčka u tom slučaju više neće imati novca da servisira tekuće obveze i morat će proglasiti bankrot, te vjerojatno napustiti eurozonu. Javni sektor u Grčkoj pretrpjet će ogroman udarac, ali lidere eurozone puno više brinu posljedice koje će se osjećati izvan granica Grčke, s obzirom na izloženost europskim bankama grčkom dugu. Jedan nekontrolirani bankrot u eurozoni mogao bi vrlo lako izazvati lavinu; na rubu ponora su i dalje Irska, Portugal, Italija, Španija.