Velka očekivanja od večerašnjeg summita EU čelnika

Evropski čelnici sastat će se u srijedu navečer u Bruxellesu na novom samitu s kojeg se očekuje sveobuhvatni dogovor kojim bi se zaustavila dužnička kriza u eurozoni, a neuspjeh bi mogao imati nesagledive posljedice za EU i šire.

Već nekoliko dana održava se čitav niz sastanaka na više nivoa na kojima se traži rješenje za obuzdavanje krize. U nedjelju navečer održana su dva samita - prvo sastanak čelnika svih 27 zemalja, zatim sastanak na vrhu 17 čelnika eurozone. U srijedu navečer se ponovno održavaju dva samita s kojih se očekuju konkretni rezultati.

Obrisi mogućih rješenja već se naziru, ali do konačnih odluka treba naći odgovore na mnoga pitanja tako da pozitivan ishod nije zajamčen. 

Svi se slažu da treba naći održivo rješenje za Grčku otpisivanjem dijela njezina duga, da treba dokapitalizirati banke kako bi mogle amortizirati gubitke na grčkim obveznicama i povećati zaštitnu moć evropskog fonda za finansijsku stabilnost kako se kriza ne bi proširila i na druge zemlje, u prvom redu na Italiju.

Što se tiče olakšavanja dužničkog tereta Grčkoj, sada se razgovara o reviziji drugog paketa pomoći koji je dogovoren 21. jula. Tada je Grčkoj obećano 109 milijarda eura, a privatni vjerovnici su pristali na otpis 21 posto svojih potraživanja.

Sada se od privatnog sektora, banaka i investicijskih fondova traži da otpišu najmanje 50 posto svojih potraživanja, što nailazi na određeni otpor. Grčki javni dug iznosi oko 350 milijardi eura, što je 162 posto njezina BDP-a. Međutim, budući da banke posjeduju samo trećinu grčkih državnih obveznica, preostale dvije trećine drže EU i Međunarodni monetarni fond, u slučaju da privatni sektor pristane na oprost polovice svojih potraživanja, to bi smanjilo ukupni grčki javni dug za samo 22 posto.

Pritom jer nužno da se postigne dogovor s bankama o "dobrovoljnom otpisu", jer bi se u suprotnom aktivirale police osiguranja protiv bankrota, što bi izazvalo haos na finansijskim tržištima.

Prema izvještaju Međunarodnoga monetarnog fonda, Evropske središnje banke i Evropske komisije o održivosti grčkog javnog duga, ako privatni vjerovnici ne pristranu na otpis većeg dijela duga, Grčkoj bi do 2021. godine trebalo 252 milijarde eura pomoći.