Počinje suđenje Karlosu 'Šakalu'

Karlos "Šakal", nekada najpoznatiji terorista na svijetu, pojavit će se pred pariškim sudom, gdje ovom ljevičarskom ekstremisti počinje suđenje zbog četiri smrtonosna bombaška napada u Evropi prije gotovo 30 godina, prenosi Fena.

Karlos "Šakal", porijeklom iz Venecuele, čije je pravo ime Iljič Ramires Sančes (62), već služi kaznu doživotog zatvora u Francuskoj, zbog ubistva dva francuska policajca i jednog potkazivača 1975. godine, prenosi Tanjug.

Karlos je postao poznat javnosti 1975. kada je njegova grupa upala na konferenciju ministara zemalja OPEK-a u Beču i 11 od njih uzela kao taoce. Trenutno mu se sudi za napade izvršene 1982. i 1983. godine, koji su bili dio njegovog ličnog rata protiv Francuske, kako bi oslobodio dvoje svojih saboraca, uključujući i buduću ženu Magdalenu Kop, uhapšenih u Parizu zbog planiranja napada na ambasadu Kuvajta.

U prvom bombaškom napadu 29. marta 1982. na liniji ekspresnog voza Pariz-Tuluz poginulo je petoro ljudi, a 28 je povrijeđeno. Poslije ovog napada za koji je optužena grupa "Međunarodni teroristički Karlosovi prijatelji", uslijedio je i drugi 22. aprila iste godine, kada je automobil bomba postavljen ispred sjedišta antisirijskog lista Al-Vatan al-Arabi, ubio jednog prolaznika i ranio 60 ljudi. Bomba je eksplodirala istog dana kada su Karlosov saborac Bruno Brege iz Švajcarske i Magdalena Kop, jedna od "Šakalovih" kasnijih žena, optuženi u francuskom sudu da su planirali napad na ambasadu Kuvajta.

Sljedeći napad dogodio se u novogodišnjoj noći 1983. najprije na liniji brzog voza Marsej-Pariz u kojem je poginulo troje, a ranjeno 13-oro ljudi, a nekoliko trenutaka kasnije i na stanici u Marseju, gdje je poginulo dvoje ljudi. Odgovornost za ova dva napada preuzela je Organizacija za arapsku oružanu borbu, iako tužilaštvo tvrdi i da je Karlos takođe napisao dva pisma u kojima preuzima odgovornost za njih, podsjetio je AFP.

Kasnije, dokumenta koje su iz svojih arhiva objelodanile tajne službe Mađarske, nekadašnje Istočne Njemačke i Rumunije, poslije pada "gvozdene zavjese", takođe sadrže detalje o Karlosovoj umješanosti u niz napada.

Njegovi advokati, uključujući i Izabel Kutan-Peir koja se za Karlosa udala na ceremoniji u zatvoru prije deset godina, tvrdi da su dokumenta iz bivšeg sovjetskog bloka i optužbe koje sadrže neosnovani.

Još trojici navodnih članova Karlosove grupe "Ali" - Kamalu al-Isaviju, Kristi Margot Frelih i Johanu Vajnrihu - sudi se u odsustvu. Za Isavija se ne zna gdje se nalazi, Frelihova živi u Njemačkoj čije vlasti ne žele da je izruče, a Vajnrih služi kaznu doživotne robije u Njemačkoj za druge napade, pošto je uhapšen u Jemenu 1995. godine.

Poslije napada u Francuskoj, Karlos je prešao u Siriju, gdje mu je dozvoljeno da ostane do Zalivskog rata 1991. tokom kojeg je Damask bio saveznik SAD, pa je Karlos morao da napusti zemlju. On je zatim zatražio sklonište u Sudanu gdje su ga, poslije dvije decenije u bjekstvu, uhapsili agenti francuske obavještajne službe u saradnji sa sudanskim vlastima, u Kartumu 1994. godine. Karlos i njegovi advokati tvrde da je on bio nezakonito otet u Sudanu.

Očekuje se da će na suđenje biti pozvano oko 20 svjedoka, uključujući i članove Karlosove porodice, stručnjake i bivše saborce Hans-Joahima Klajna i Kopovu.

Karlosu, koji je 10 dana štrajkovao glađu pošto je premješten u izdvojenu pritvorsku sobu, mogla bi da bude izrečena još jedna doživotna kazna.

Suđenjem, koje je zatražio sudija za antiterorizam Žan-Luj Brigijer, poslije početne istrage 80-ih, predsjedavat će sudija Loran Olivije. Suđenje će najvjerovatnije trajati do 16. decembra.