Planovi pokreta Occupy

Pokret "Okupirajmo," začet u New Yorku kao niz prosvjeda kojima je izražavano nezadovoljstvo gramzivošću i pohlepom u bankarskim, berzanskim i finasijskim institucijama, do sada je izrastao u pokret sa preko 1.400 prosvjedničkih kampova širom Sjedinjenih Država.

Aktivisti djeluju izvan aktualnih političkih procesa, bez izrazitih lidera i političkih agendi. Neki od njih, kao i mnogi politički analitičari, smatraju i tvrde da pokret mora biti mnogo organiziraniji, formalniji i zvaničniji da bi se ostvarile željene promjene.

Za sada, može se govoriti o tome da pokret mijenju politički ton na nekonvencionalan način. Glas Amerike navodi primjer prosvjeda koji traju u Washingtonu, političkom središtu Sjedinjenih Država.

Dvije hiljade bolničarki i bolničara okupili su se proteklog vikenda u blizini Bijele kuće. Tražili su, pored ostalog, da se uvedu porezi i na transakcije na Wall Streetu.  Zagovornik prava potrošača i bivši kandidat za američkog predsjednika Ralph Nader ocjenjuje da u sadašnjoj fazi pokret nema velikog uticaja na političare i dodaje:

„Kongres radi, zasjeda, odlučuje kao da se ništa ne dešava na ulicama. No, senatori i kongresmeni uskoro bi se mogli  naći okruženi prosvjednicima. I tada će početi razmišljati o njihovim porukama.“

Prosvjednici u Washingtonu, a i drugdje, tvrde da se neće uključivati u tradicionalne političke procese jer smatraju da kroz njih ne mogu ostvariti promjene. 

Neki politički analitičari smatraju da poruke pokreta Occupy počinju potiskivati dominantnu poruku konzervativnog pokreta Tea Party (Čajanka)  da federalna vlada sa njenim velikim ovlaštenjima vodi zemlju u bankrot.

John Cavanagh sa Instituta za političke studije ističe:

„Veće je pitanje to što imamo državu koja ne funkcionira u interesu velike većine, većine koja je u groteksno podređenom stanju.  I kada se tako nešto pokušava mijenjati, to ima efekta na cijelo društvo.“

Kao primjer, gospodin Cavanagh ističe nedavne najave krupnih banaka o naplaćivanju provizije na korištenje bankovnih kartica i bankomata. Nakon lavine protesta štediša, banke su odustale.

„Nezadovoljstvo je eruptiralo i banke su ustuknule. I sada se u bankama i finansijskim krugovima uveliko razgovara o tome šta uraditi da se ljudi smire“ – kaže on

Jedan od planova prosvjednika je okupirati urede za kampanju predsjedničkih kandidata Republikanske stranke. Imaju i velike planove za proljeće. U krajnjem, cilj je prisiliti političare da odgovore i na dešavanja izvan američkog tradicionalnog političkog sistema.