NYT: Pad Assada, prijetnja za Izrael
Radiosarajevo.ba
Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv Sirije,
preciznije protiv trojice najviših sirijskih dužnosnika, protiv
obavještajne službe te zemlje te protiv Islamske revolucionarne garde
Irana - zbog njihove uloge u surovom obračunu s antivladinim
demonstrantima.
Odlukom koju je potpisao američki predsjednik Barack Obama zamrzavaju se financijska sredstva pet spomenutih subjekata na teritoriju Sjedinjenih Država, te se američko poslovanje s njima proglašava ilegalnim.
Različitost američkog pristupa Siriji i Libiji ilustrira različite računice koje Washington ima sa te dvije zemlje, piše u petak The New York Times povodom odluke SAD da na listi sankcija prema režimu u Damasku dodaju nova imena.
Sirija je značajna na način na koji Libija to nije, piše njujorški dnevnik i iznosi stav da bi dok u Libiji nema suštinskog američkog interesa, značajna destabilizacija Sirije imala posljedice po Irak, Libanon i Izrael.
Sve to je učinilo da i oni koji su tražili robusno američko reagiranje prema Libiji budu oprezniji kada se radi o Siriji. Na listi sankcija i dalje nije sirijski predsjednik Bashar al-Assad.
Američki dužnosnici kažu da neće oklijevati da i njegovo ime dopišu ako nasilje prema demonstrantima ne prestane, mada računaju da će ga uvjeriti u suzdržanost.
Naš cilj je da se okonča nasilje i stvori mogućnost za legitimne težnje sirijskog naroda, rekao je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tommy Vietor.
Čak i za SAD okretanje leđa od Assada ima cijenu. Dvije godine administracija je nastojala da sa njim izgradi nekakav odnos u nadi da bi Sirija mogla prekinuti zastoj u bliskoistočnom mirovnom procesu tako što bi s Izraelom potpisala ugovor o miru. Washington je također nastojao odvojiti Siriju od Irana, koga smatra najvećim američkim neprijateljem u regiji.
Značaj Sirije potvrđuje činjenica da je i sama mogućnost promjene u Damasku dovela do sporazuma Hamasa i Fataha o formiranju palestinske vlade, jer se, prema mišljenju koje prevladava, Hamas uplašio da će izgubiti svoga sirijskog zaštitnika.
Haos u Siriji zaprijetio bi još izravnije sigurnosti Izraela. Iako izraelski dužnosnici ističu da Assada teško mogu smatrati prijateljem, još veću prijetnju za njih predstavljala bi militantna vlada sunita koja bi zamijenila njegovu vlast.
Izvještaje da je Izrael upravo zbog toga čak vršio pritisak na Sjedinjene Države da ne budu previše oštre prema Siriji izraelski veleposlanik morao je demantirati.
Pored toga, na promjene u Damasku osjetljiva je Turska, koja sa Sirijom dijeli zajedničku granicu i nezgodnu kurdsku manjinu, kao i Saudijska Arabija, koja ne želi pad još jednoga arapskog režima.
I dok Washington razmatra opcije, činjenice su otrežnjavajuće: SAD ima malo utjecaja na Damask, ističe New York Times.
Odlukom koju je potpisao američki predsjednik Barack Obama zamrzavaju se financijska sredstva pet spomenutih subjekata na teritoriju Sjedinjenih Država, te se američko poslovanje s njima proglašava ilegalnim.
Različitost američkog pristupa Siriji i Libiji ilustrira različite računice koje Washington ima sa te dvije zemlje, piše u petak The New York Times povodom odluke SAD da na listi sankcija prema režimu u Damasku dodaju nova imena.
Sirija je značajna na način na koji Libija to nije, piše njujorški dnevnik i iznosi stav da bi dok u Libiji nema suštinskog američkog interesa, značajna destabilizacija Sirije imala posljedice po Irak, Libanon i Izrael.
Sve to je učinilo da i oni koji su tražili robusno američko reagiranje prema Libiji budu oprezniji kada se radi o Siriji. Na listi sankcija i dalje nije sirijski predsjednik Bashar al-Assad.
Američki dužnosnici kažu da neće oklijevati da i njegovo ime dopišu ako nasilje prema demonstrantima ne prestane, mada računaju da će ga uvjeriti u suzdržanost.
Naš cilj je da se okonča nasilje i stvori mogućnost za legitimne težnje sirijskog naroda, rekao je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tommy Vietor.
Čak i za SAD okretanje leđa od Assada ima cijenu. Dvije godine administracija je nastojala da sa njim izgradi nekakav odnos u nadi da bi Sirija mogla prekinuti zastoj u bliskoistočnom mirovnom procesu tako što bi s Izraelom potpisala ugovor o miru. Washington je također nastojao odvojiti Siriju od Irana, koga smatra najvećim američkim neprijateljem u regiji.
Značaj Sirije potvrđuje činjenica da je i sama mogućnost promjene u Damasku dovela do sporazuma Hamasa i Fataha o formiranju palestinske vlade, jer se, prema mišljenju koje prevladava, Hamas uplašio da će izgubiti svoga sirijskog zaštitnika.
Haos u Siriji zaprijetio bi još izravnije sigurnosti Izraela. Iako izraelski dužnosnici ističu da Assada teško mogu smatrati prijateljem, još veću prijetnju za njih predstavljala bi militantna vlada sunita koja bi zamijenila njegovu vlast.
Izvještaje da je Izrael upravo zbog toga čak vršio pritisak na Sjedinjene Države da ne budu previše oštre prema Siriji izraelski veleposlanik morao je demantirati.
Pored toga, na promjene u Damasku osjetljiva je Turska, koja sa Sirijom dijeli zajedničku granicu i nezgodnu kurdsku manjinu, kao i Saudijska Arabija, koja ne želi pad još jednoga arapskog režima.
I dok Washington razmatra opcije, činjenice su otrežnjavajuće: SAD ima malo utjecaja na Damask, ističe New York Times.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.