Hillary Clinton o ratu u Libiji: "Mi to nismo počeli!"

Dok je francuski predsjednik Nicholas Sarkozy u subotu pred velikom publikom samita u Parizu objavljivao da je međunarodna intervencija započela slanjem francuskih zrakoplova u napad na Libiju, američka državna tajnica Hillary Clinton obratila se samo šačici američkih novinara koji su doputovali s njom, rekavši: "Mi to nismo poveli."

Clinton je odabrala vrlo neubičajen ton u analima američkih vojnih intervencija - smjernost, komentira The Wasington Post u nedjeljnom izvještaju o početku savezničke operacije "Zora Odiseje" u Libiji.

No, njezine skromne riječi prikrivaju daleko veću ulogu koju SAD igra na početku napada međunarodnih snaga na vojne ciljeve libijskog vođe Moamera Gadafija. Američki ratni brodovi i podmornice ispalili su sinoć 112 krstarećih raketa tomahawk na teritorij Libije kako bi onesposobili njezinu protuzračnu obranu, sustav zapovijedanja i komunikacije. Francuski i britanski borbeni zrakoplovi, koji su počeli uspostavljati zonu zabrane leta, djeluju pod američkim zapovjedništvom.

Viceadmiral Bill Gortney iz američkog združenog stožera opisao je ulogu SAD-a novinarima u Pentagonu: "Mi smo u vodećem dijelu vojnih operacija koalicije."

Pomiješane poruke administracije odražavaju izazov s kojim se predsjednik Barack Obama suočava u domovini i inozemstvu dok otvara treću bojišnicu u muslimanskoj zemlji, ističe Post.

Obama od početka mandata 2009. nastoji popraviti američke odnose s islamskim svijetom, a njegov naglasak na međunarodnoj potpori za zračne udare u Libiji, pokušaj je da ublaži sumnje u iskrene namjere SAD-a. Budući da je proračunski deficit gorući unutarnji problem, američka javnost rado bi vidjela da druge zemlje snose financijski teret borbe, nakon gotovo desetljeća rata u Afganistanu i sedam godina rata u Iraku.

No, američki diplomati bili su ključni kod donošenja Rezolucije 1973 Vijeća sigurnosti UN o no-fly zoni u Libiji, a američka vojna moć u subotu se pokazala ključnom za pripremu uspostave te zone - uništavajući libijsku protuzračnu obranu.

Koliko god Obama nastojao ojačati međunarodne organizacije, SAD ostaje ključan za operaciju u Libiji, bez obzira na nastojanje administracije da umanji američku ulogu, ocjenjuje list.

Suradnja u Libiji ubrzo bi mogla doći na kušnju, jer ima naznaka da se SAD i evropski saveznici, posebno Sarkozy, ne slažu oko toga koliko bi operacija trajala i kako bi završila. Dok Sarkozy zagovara svrgavanje Gadafija, američki dužnosnici su u subotu istakli da je cilj operacije zaštita civila, a ne svrgavanje režima.

Po ocjeni Marka Quartermana, savjetnika pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja (CSIS) u Washingtonu, opasnost u Libiji je da vojna operacija neće završiti brzo ili odlučno, te da će Gadafijeva dobro naoružana vlada ostati na vlasti, bez obzira na no-fly zonu. On smatra da se borba između Gadafija i pobunjenika može nastaviti i pretvoriti u pat-poziciju, u kojoj nijedna strana neće moći napredovati ili pregovarati o kraju borbi.

Obama je ponovno naglasio da američke kopnene snage neće biti uključene u kopnenu operaciju.

Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost, kazao je da će doprinos SAD-a biti ograničen na operacije poput raketnih napada kako bi se raščistio put za zrakoplove Francuske i drugih zemalja.

"Nametanje zone zabrane leta s vremenom će postati odgovornost naših saveznika i partnera", rekao je Rhodes, koji prati Obamu toekom sadašnje posjete Brazilu.

U Pentagonu su također zabrinuti zbog resursa koje bi produljena vojna operacija u Libiji mogla angažirati, posebno ako se sadašnji cilj zaštite civila proširi i na svrgavanja Gadafija, navodi Post.

No za sada američka vojska zapovijeda intervencijom u Libiji. Međunarodne vojne snage djeluju pod zapovjedništvom generala s četiri zvjezdice Cartera Hama, čelnika Američkog zapovjedništva za Africu (AFRICOM).

Pentagon je u subotu objavio da će idućih dana predati zapovjedništvo drugoj zemlji, ali nije jasno od koje se zemlje očekuje preuzimanje operacije nazvane "Zora Odiseje", prenijela je Hina.