Europa se sprema za rat u koji nema koga poslati: Švedski model kao jedini spas?

Nakon što je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, europske zemlje zaključile su da je 'demilitarizacija', odnosno drastično smanjenje ulaganja u vojnu spremnost i obrambene snage nakon završetka 'Hladnog rata' i nestanka sovjetske prijetnje bila greška, a vjera u trajni europski mir iluzija.

Tako se sada, uz ponovno pokretanje vojne industrije, na velika vrata vraća i služenje vojnog roka. Ipak, nova vremena, razvoj tehnologije te ekonomije i druge društvene potrebe zahtijevaju i prilagođene načine obuke i preciznu selekciju koja će rezultirati kreiranjem kvalitetnih rezervnih snaga.

Kao preduvjet tome, valja pronaći način kako vojni rok - nakon u nekim zemljama više desetljeća - ponovo učiniti uobičajenim dijelom svakodnevice i prihvatljivom, pa i poželjnom obavezom.

Neke europske zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, sve dublje gledaju u švedski sistem služenja vojnog roka.

Neugledna zgrada u ulici Tegeluddsvägen 29A u predgrađu Stockholma je tako postala nezaobilazno mjesto koje moraju posjetiti europski obrambeni dužnosnici dok pokušavaju smisliti kako natjerati više ljudi da obuku uniforme.

Radi se o švedskom centru za regrutaciju, u kojem će zajedno s još druga dva, u Göteborgu i Malmöu, ove će godine biti procijenjeno 110.000 tinejdžera, četvrtina njih bit će pozvana na fizičke i mentalne preglede i testiranja, a zatim će svaki treći od te brojke koji se pokaže najprikladnijima za službu biti regrutiran da služi vojni rok između devet i 15 mjeseci - i to htio ili ne htio, kako piše Politico.

To je model osmišljen za ponovno popunjavanje švedskih vojnih redova koji su drastično degradirali nakon završetka 'Hladnog rata'. Švedski lideri bili su prisiljeni na ovaj zaokret nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. godine, što je ukazalo na to da na istoku Europe ponovno raste prijetnja.

Zainteresovani Berlin, London i Amsterdam

Ovaj sistem sve više privlači pozornost u glavnim europskim prijestolnicama, uključujući Berlin, London i Amsterdam, gdje dužnosnici pokušavaju pronaći načine da ojačaju svoje oslabljene vojne snage.

Švedski ministar odbrane Pal Jonson istakao je vrijednost služenja vojnog roka u nizu svojih nedavnih govora. "Regrutacija je temeljni preduvjet za nastavak rasta oružanih snaga", izjavio je on tijekom nedavne parlamentarne sjednice u Stockholmu. "Potrebe naše vojne organizacije ne mogu se zadovoljiti samo zaposlenim osobljem".

Broj regruta unovačenih u švedsku vojsku udvostručio se na oko 8000 ove godine sa 4000 iz 2017. godine, kada je nakon sedam godina stanke ponovno uveden rodno neutralni obvezni vojni rok. Vlada je poručila da brojku želi podići na 10.000 godišnje u bliskoj budućnosti, a čini se da koncept omogućuje i daljnje širenje ako to bude potrebno. Te se brojke na kraju zbrajaju sa 14.850 stalno zaposlenih osoba u švedskoj vojsci.

Ovaj je obrat poprilično uzdrmao švedsko društvo, koje nije ratovalo više od 200 godina. Zajedno s nedavnim pristupanjem Švedske NATO-u, ponovno uvođenje vojnog roka značilo je ozbiljnu mentalnu preorijentaciju za tinejdžere koji možda nikad nisu vidjeli kako se borbeni avioni pune gorivom ili nisu upoznati s radom u kuhinji podmornice, a pogotovo to nisu imali u planovima za svoju karijeru.

Regruti, 18-godišnji mladići i djevojke, u stockholmski centar za regrutaciju dolaze sami ili u pratnji roditelja, a dok jedni iskazuju entuzijazam zbog novog iskustva, neki drugi nisu ni blizu tako oduševljeni. 

Ipak, mladi u drugim europskim državama uskoro bi također mogli krenuti stopama švedskih tinejdžera. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius nedavno je posjetio regrutacijski centar u Stockholmu i kaže da je naučio lekcije za svoju domovinu. "Potrebni su nam mladi i dobro motivirani muškarci i žene da brane naše zemlje ako bude potrebno", rekao je novinarima tokom boravka u Stockholmu. "Čuo sam puno o švedskom pristupu i cijenim ga - vaš pristup uključuje jake rezervne snage, a u Ukrajini smo vidjeli da je to važno".

Pistorius je 12. juna predložio selektivnu vojnu službu usmjerenu na dragovoljce kao "prvi korak". Njegovim planom, koji sada proučavaju zastupnici i ministrovi koalicijski partneri, tražit će se od svih 18-godišnjih mladići - procjena je oko 400.000 njih godišnje - da ispune upitnik. Od tog broja oko 40.000 njih bit će odabrano da obave doktorski pregled, a 10.000 će naknadno biti određeno za temeljnu obuku.

Nizozemski službenici također su posjetili centar u Stockholmu, dok je niz sada već bivših najviših dužnosnika u Velikoj Britaniji - u kojoj je na nedavnim izborima vlast iz ruku konzervativaca prešla u ruke laburista - uključujući i bivšeg šefa vanjske obavještajne agencije MI6, također istakao ono što vide kao prednosti švedskog sustava.

Strategija 'potpune odbrane'

Švedski sistem vojnog roka počinje s upitnikom koji se šalje svim 18-godišnjacima - mladićima i djevojkama - s pitanjima o zdravlju, obrazovanju, osobnosti, eventualnom kriminalnom dosjeu i stavovima prema služenju vojnog roka. Ako se vojnim procjeniteljima svidi stil odgovora i nema prepreka u vidu zdravstvenih problema, mlada osoba će biti pozvana na testiranje. Pritom se svi koji odbiju odgovoriti na upitnik suočavaju s novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Istovremeno, svi oni su izloženi intenzivnoj informativnoj kampanji u kojoj se naglašavaju dobrobiti vojne službe za osobni razvoj i za obrambenu strategiju zemlje - poznatu kao "potpuna odbrana" - na korist cijelog društva. "Potpuna odbrana Švedske postoji kako bi zaštitila našu demokratiju, naše interese i pravo da živimo kako želimo", navodi se u jednoj brošuri. "Kao vojni obaveznik dajete neprocjenjiv doprinos Švedskoj jer pridonosite osiguravanju te slobode", stoji dalje.

Svako ko je pozvan na testiranje u regrutacijski centar u ulici Tegeluddsvägen prvo prolazi jednosatni ispit mentalnih sposobnosti na kompjuterskom terminalu - bez telefona. Oni koji ne prođu mentalni test idu kući, a ostalima slijedi fizički test izdržljivosti. Nakon toga kandidati prolaze dubinski razgovor sa psihologom te niz testova sluha i vida, javlja Jutarnji. Nakon toga testiranje završava i potencijalni regrut odlazi kući i čeka odluku hoće li se naći u trećini onih koji će služiti vojni rok ili će biti oslobođen obaveze. Svako ko se izjasni da ne želi služiti bit će uzet u razmatranje, ali nema jamstava da će mu biti udovoljeno.

Postoji širok raspon radnih mjesta koje vojska može popuniti kandidatima - potrebni su otporni timski igrači za obuku pješaštva na Arktiku, sportisti koji će biti raspoređeni kao ronioci na Baltičkom moru, tehničari za obavljanje popravaka na raznim vrstama motora, navigatori koji osiguravaju da plovila mornarice stignu tamo gdje bi trebala.

Oni za koje se procijeni da imaju liderske karakteristike služit će 15 mjeseci zapovijedajući drugim ročnicima, dok redovni vojnici odsluže devet mjeseci.