Priština: Tehnički razgovori samo na nivou država

Nakon što su predstavnici država u UN-u tokom sjednice Savjeta Bezbjednosti pozvali Kosovo i Srbiju da otpočnu dijalog, vlasti u Prištini odbacuju bilo kakvu mogućnost pregovora o statusu.

Kosovski zvaničnici podvlače da su tehnički razgovori između Prištine i Beograda realni samo ukoliko se oni dogode na nivou dviju suverenih država. U suprotnom, dodaju, Kosovo se neće upuštati u takve razgovore.

Zamjenik premijera Kosova Hajredin Kuqi smatra da je mišljenje Međunarodnog suda pravde okončalo svaku mogućnost pregovora o statusu, a taj stav su u Savetu bezbjednosti podržali SAD i Velika Britanija. Kosovo će u tehničkim razgovorima učestvovati samo kao jednaka strana, kaže Kuqi i dodaje:

"Mišljenje MSP je dalo najbolji odgovor u tom pravcu. Ne može se razgovarati o statusu Kosova, takve ideje su neprihvatljive i moralno neadekvatne. Možemo razgovarati kao dvije suverene nezavisne zemlje, ali Priština nema razloga da se žurno upušta u to."

Oliver Ivanović, državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije, smatra da je takav uslov nemoguće ispuniti.

"U tom slučaju kosovski Albanci pokazuju da nisu zainteresovani za smirivanje stanja i za bilo kakav dijalog. Ono što moraju da shvate svi učesnici u ovoj političkoj igri jeste da je u najboljem interesu svih strana uključenih u ovaj problem da se stanje stabilizuje i situacija smiri. Ekonomska situacija je nešto o čemu se ne razmišlja ali, objektivno rečeno, buduće eventualne investicije i zapošljavanje su u direktnoj vezi sa političkom stabilnošhcu koje neće biti dok razgovora ne bude. Svi moramo učiniti sve što je moguće da do razgovora dođe", kaže Ivanović.

Agenda u sklopu briselske rezolucije

Zamjenik premijera Kuqi naveo je nekoliko razloga koji bi Prištinu mogli da natjeraju na tehničke razgovore.

"Ako ima razloga, onda su to regionalni razlozi - za evropsku integraciju. Ali, ne postoje razlozi koji nekima odgovaraju manje ili više. Iluzija da će razgovori biti o statusu ne pomažu nikome, pa ni onima koji podržavaju takvo mišljenje", naglasio je Kuqi.

S druge strane, član predsjedništva Skupštine iz redova Alijanse za Novo Kosovo, Ibrahim Gashi, nije optimista da će uskoro doći do razgovora.

"Obje strane imaju različite pozicije tako da se u bliskoj budućnosti ne vidi kompromis u vezi sa agendom i formatom, kao ni mjestom ili posrednicima ovih razgovora. Kada imamo to u vidu, samo neki pritisak može da natjera obe strane na dijalog", kaže Gashi.

Sada nakon što je mišljenje MSP razjasnio da je nezavisnost Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, predstavnici opozicije kažu da je Priština ta koja mora da odredi agendu razgovora.

"Dobro je što je Kosovo prihvatilo dijalog o tehničkim pitanjima, ali bi bilo dobro i da se podjednako uvaži agenda Brisela o čemu je Priština spremna da razgovara", kaže Gashi i zaključuje:

"Priština mora da navede sva pitanja o kojima može da razgovara sa Beogradom, pa bi takva agenda trebalo da bude sastavni dio rezolucije o razgovorima između Prištine i Beograda, a koju će, kako se priča, pripremiti Brisel.”

Beograd nije spreman za tehnički dijalog

Iako je šef UNMIK-a Lamberto Zannier pozvao Beograd i Prištinu na konstruktivni dijalog radi rješavanja otvorenih pitanja vitalnih za sve zajednice na Kosovu, analitičari u Beogradu smatraju da nema mnogo razloga za pretpostavku da će Beograd prihvatiti takav dijalog, bar ne do septembarskog zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojoj je već predat nacrt srpske rezolucije o Kosovu.

Dušan Janjić, koordinator Nove socijalne demokratije, za Radio Slobodna Evropa najprije kaže da dijalog nije bio glavna tema sjednice Savjeta bezbjednosti, zbog čega će se iznjeta mišljenja i od strane Beograda i od strane Prištine vjerovatno tretirati kao preporuka koja nije obavezujuća.

A kad je u pitanju tehnički dijalog između dviju strana, kaže da ne očekuje da će Beograd u takve razgovore ući.

“Teško je povjerovati da će Beograd u ovom periodu od mjesec i pol dana - s obzirom da je njegovo glavno očekivanje usmjereno prema Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija - prihvatiti tu vrstu tehničkog ili bilo kog drugog dijaloga jer bi po sadašnjoj predstavi kojom se rukovodi narušio svoju pregovaračku poziciju. Naime, očekivanja Beograda su da Generalna skupština UN pozove ili omogući razgovore o statusu Kosova”, rekao je Janjić.

Janjić smatra da je strategija Beograda i Moskve da pitanje statusa vrate na Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a upitan na čemu će Srbija temeljiti takav zahtjev kad je takva rasprava u Savjetu bezbjednosti već davno obavljena, sagovornik Radija Slobodna Evropa kaže:

“Argument koji će Beograd sigurno koristiti jeste samo mišljenje Međunarodnog suda pravde, koje u uvodu, kada obrazlaže nadležnosti, kaže da Generalna skupština UN može ponovo da raspravlja o statusu – i to je to što Beograd hoće da postigne nacrtom rezolucije – i da onda može da preporuči Savjetu bezbjedosti raspravu o statusu. Bez obzira što je već raspravljao, Savjet bi morao da prihvati taj prijedlog i da ponovo o tome otvori raspravu. Mislim da na to idu Moskva i Beograd – da, dakle, pitanje o statusu Kosova vrate ka Savjetu bezbjednosti. Da li će i koliko će to pitanje otvarati - u ovom momentu teško je reći. Ja bih rekao da će ga držati što više u raspravama u Savjetu bezbjednosti, a da neće toliko insistirati na sjednici."

Strategija Prištine i sponzora kosovske nezavisnosti je sasvim obrnuta. Ona će biti usmjerena ka tome da se Savjet bezbjednosti što prije pozove da pripremi novu rezoluciju umjesto postojeće Rezolucije 1244, smatra Janjić.

Kad su u pitanju životno važne oblasti i djelatnosti, postoji veliki prostor za pregovaranje između Beograda i Prištine, iako će rješavanje nekih od životnih problema dodirnuti pitanje statusa, smatra Simeon Pobulić iz Saveta za međunarodne odnose.

"Koliko god mi možemo nešto da uradimo za albansko stanovništvo – da navedem, recimo, primjer električne energije – još i više oni moraju da urade za naš živalj tamo i za neke naše interese, Navedimo, recimo, problem imovine koji nije regulisan Ahtisarijevim planom itd. Dakle, postoji veliki prostor za pregovaranje. Ako bi mi izašli sa jednim tako velikim pregovaračkim planom, on bi dodirnuo pitanje upravljanja, to jest statusa jer to ne bi moglo da se drži nepovezano. Mislim da Srbija treba da izađe sa pitanjima za koja misli da na Kosovu treba da se riješe. Iako su vezana za status, ta povezanost nije takva da se ne može pristupiti razgovorima", rekao je Pobulić.

Sjednica Savjeta bezbjednosti je pokazala da su najradikalniji zastupnici kosovske nezavisnosti – Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska - izrazito zaoštrili retoriku prema Beogradu, sve više podržavajući Prištinu, ocjenjuje politički analitičar Jovan Teokarević. U tom svjetlu iznosi i sljedeću ocjenu:

"Mislim da nema šanse da se pokrenu – ono što Beograd traži – pregovori o statusu. Očigledno će biti da će se voditi razgovori između dvije države".

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba