Pahor ne isključuje prijevremene izbore

Slovenski premijer Borut Pahor u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od petka sugerirao je kako ne isključuje mogućnost prijevremenih izbora, ali je naglasio kako Slovenija u situaciji nove ekonomske krize i nestabilnosti u eurozoni ne bi smjela biti dovedena u situaciju bez vlade s punim mandatom. 

 "Među političkom klasom mora doći do dogovora kako na prijevremenim izborima izabrati novu vladu, a da u međuvremenu ne dođe do ne baš korisne blokade u odlučivanju", rekao je Pahor. 

 "Ne smije nam se dogoditi ono što se dogodilo u jesen 2008. godine, kad je većina svijeta klizila u recesiju, a kod nas (tijekom predizborne kampanje) političari su se nadmetali u izjavama tko će osigurati veći socijalni i gospodarski napredak", rekao je Pahor. 

 On je naglasio da Slovenija u sadašnjim međunarodnim okolnostima ne smije riskirati političku krizu. "Politička kriza u sadašnjim okolnostima bila bi nepotreban luksuz koji si Slovenija ne može priuštiti", rekao je Pahor koji već nekoliko mjeseci vodi manjinsku vladu sa samo 33 glasa potpore u parlamentu koji čini 90 zastupnika. 

 Iz vlade je zbog potencijalne korupcijske afere u srijedu neopozivo odstupila i ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, inače predsjednica Liberalnih demokrata (LDS) koji su glavni Pahorovi koalicijski partneri u vladi. 

 Budući da Pahora čeka biranje pet novih ministara u vladi na jesenskom zasjedanju parlamenta koji mora izabrati i novog predsjednika, te budući da je upitno i usvajanje proračunskog rebalansa koji je Pahor ocijenio bitnim za održavanje slovenske pozicije u eurozoni nakon neuspjeha da provede mirovinsku reformu, većina slovenskih promatrača navodi kako bi premijer trebao realistično pristati na zahtjev opozicije da se krajem ove godine održe prijevremeni izbori i dobije nova vlada. 

 Slovenski premijer pojasnio je da je sadašnja vlada naklonjena strukturnim reformama koje bi morao podržati i svaki onaj koji namjerava doći na vlast nakon sljedećih izbora, kako bi Slovenija ostala u "valutnoj zoni" sa Njemačkom i Francuskom, vodećim članicama EU-a u Europskoj monetarnoj uniji, u kojima, za razliku od perifernih članica, nema velikih rizika zbog zaduženosti i proračunskih deficita, te u kojima se zbog reformi ipak bilježi ekonomski rast. 

 U suprotnom, naveo je Pahor, Sloveniji prijeti najprije stagnacija, a onda pad u odnosu na dosada postignuti stupanj razvitka.