Josipović: Jasenovac se ne smije zaboraviti

Istina o logoru Jasenovac nikada ne smije biti umanjena ili zataškana, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na obilježavanju godišnjice stradanja civila u tom ustaškom logoru.

On je dodao da ima pokušaja da se bez objektivne analize činjenica broj žrtava u Jasenovcu umanji ili da se poveća do fantastičnih razmjera.

Na komemoraciji povodom 66 godina proboja logoraša iz Jasenovca i kod jasenovačkog spomenika Cvijet okupio se veliki broj antifašista i drugih građana, među kojima su bili brojni predstavnici diplomatskog kora u Hrvatskoj i najviši državni funkcioneri.

"Istraživanju svega što se ovdje dogodilo sada možemo prići potpuno objektivno, ali moramo imati na umu da je ovdje bilo najstrašnije stratište ljudi, poprište ličnih, porodičnih i narodnih tragedija", je rekao Josipović.

Jadranka Kosor, hrvatska premijerka, izjavila je na komemoraciji žrtvama da nema opravdanja za zločine koji su se dogodili u Jasenovcu i da hrvatska vlada odbacuje svaki oblik historijskog revizionizma.

"Pavelićev režim je bio zlo. Ljudi su ubijani samo zato što su bili drugi i drugačiji", rekla je Kosor.

Ona je rekla da se poslije Drugog svjetskog rata mislilo da se zlo iz koncentracionog logora Jasenovac ne može ponoviti, ali da su se devedesetih godina, kako kaže, "dogodili Vukovar i Srebrenica".

"Sa ovog mjesta postavljamo pitanje da li ćemo moći da prekinemo lanac zla i mržnje", rekla je Kosorova.

Sa mjesta Spomen-područja Jasenovac, kaže Kosor, moramo se okrenuti budućnosti i ovo mjesto nam poručuje - ne ponovilo se.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je da je Jasenovac danas upozorenje svim sadašnjim i budućim generacijama da zlo rođeno iz mržnje nikada ne pobjeđuje.

On je dodao da je hrvatski narod predugo neopravdano nosio stigmu ustašoidnosti zbog zlodjela koja su u Drugom svjetskom ratu počinili pripadnici kvislinške NDH. "Nikada se ne smijemo umoriti od podsjećanja na počinjena zla tako da se ona više nikada ne ponove", dodao je Bebić.

Katica Sedmak, predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac, izjavila je da je ovo memorijalno područje mjesto zločina natopljenog krvlju, na kojem se s pijetetom odaje počast i čuva dignitet svake pojedine žrtve.

"Malobrojni preživjeli logoraši, tek stotinak, ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu vlastite rastrganosti između želje da zaborave sve užase logora i potrebe da sačuvaju sjećanje na žrtve, članove vlastite porodice, prijatelje i susjede", rekla je Sedmak.

Ona je istakla da bi njihovo sjećanje trebalo da posluži kao pouka budućim generacijama da se slični užasi više nikad ne ponove.

Delegacija Udruženja građana Jadovno 1941, u kojoj su bili predsjednik Skupštine Udruženja i bivši logoraš Milan Bastašić, predsjednik Udruženja Dušan Bastašić i član i jedan od osnivača Udruženja Petar Topalović, prisustvovala je komemoraciji i položila vijenac kod Kamenog cvijeta.

O Jasenovcu i NDH
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije i obuhvatala je Hrvatsku, BiH i oblast Srem sa 6,3 miliona stanovnika, od toga više od trećine Srba. Jedan od vidova organizovanog zločina tadašnje hrvatske države bili su logori, od kojih je najveći bio Jasenovac, koji je formiran u ljeto 1941. godine.

Jasenovac je bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu bili su logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradišci, dok su u Donjoj Gradini, na obali Save u BiH, vršene masovne likvidacije.

Koncentracioni logor osmislio je Vjekoslav Maks Luburić, koji je bio i njegov prvi komandant.

Na dan proboja, 22. aprila 1945. godine, u logoru u Jasenovcu bila su 1.073 logoraša. Njih 600 je krenulo u proboj, a do slobode ih je došao samo 91. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su ili spaljeni zajedno sa logorskim objektima.

Istog dana, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Jasenovcu. Od 167 zatočenika njih 11 preživjelo je proboj.

Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma zaključila je 2009. godine da su Hrvati u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 800 hiljada osoba. Sa druge strane, Prema zvaničnim podacima Hrvatske, u Jasenovcu je stradalo između 83 hiljade i 100 hiljada ljudi, najvećim dijelom Srba, a do sada je poimenično popisano više od 80 hiljada logoraša.

Ubijeno je:
700 hiljada Srba
80 hiljada Roma
23 hiljade Jevreja