Jezički dogovor praktično neprovediv

Profesori jezika i književnosti u Crnoj Gori ocijenili su danas da je politički dogovor premijera Igora Lukšića i opozicije o nazivu nastavnog predmeta o jeziku u školama teško primjenjiv u praksi.

Lukšić i lideri opozicije - Srđan Milić, Andrija Mandić i Nebojša Medojević, dogovorili su da se nastavni predmet u školama nazove crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.

Profesor srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Jelica Stojanović kazala je Tanjugu da je političko rješenje za naziv jezika i nastavnog predmeta gotovo neprimjenjivo u praksi i da može dovesti do haosa u učionicama.

"Oni koji budu u praksi provodili politički dogovor ima da se nađu u čudu, jer je mnogo stvari dovedeno do apsurda", navela je ona.

Stojanović je istakla da najveću odgovornost za takav scenarij snose oni koji žele da promoviraju crnogorski jezik, kao potpuno različit od srpskog.

"Nasilno se forsira crnogorski jezik, koji nema naučno-historijsko utemeljenje, jer se dijalekatski oblici srpskog jezika, koji nisu primjenjivi za standardizaciju, pokušavaju nazvati crnogorskim jezikom", rekla je ona.

Stanojević je ukazala i na to da u crnogorskom jeziku postoje dva standarda, odnosno jotovana i nejotovana varijanta, što dodatno unosi konfuziju.

"Oni koji su jedan dijalekt srpskog jezika proglasili za crnogorski jezik treba da snose posljedice ove kvazijezičke situacije", smatra ona.

Profesorica crnogorskog jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Tatjana Bečanović također smatra da će rešenje crnogorskih političara teško

biti primjenjivo u učionicama.

Ona je navela da je naziv jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore samo prazna verbalna formulacija koja je i osmišljena da zadovolji političke potrebe.

"Nisam sigurna kako će njihov dogovor funkcionirati u praksi, ali to, izgleda, nije ni bio predmet interesiranja naših političara", kazala je Bečanović.

Ona smatra da političko rješenje nije primjenljivo, jer zahtijeva suviše komplikovanu proceduru koja treba da zadovolji sva četiri jezika, crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski.

Prema popisu stanovništva u aprilu, najviše građana Crne Gore govori srpskim jezikom, dok je Ustavom crnogorski definiran kao službeni jezik, navodi Tanjug.