Hrvatsko proljeće nije bio pokret za nezavisnost

Hrvatsko proljeće nije bio pokret za stvaranje samostalne hrvatske države i u njemu ne možemo vidjeti preteču današnje Republike Hrvatske, rekao je danas bivši hrvatski predsjednik i predsjednik Centra za demokraciju i pravo "Miko Tripalo" Stjepan Mesić na otvorenju dvodnevnog skupa "Hrvatsko proljeće - 40 godina poslije" na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. 

Skup, kojim se žele pomaknuti spoznaje o zbivanjima u početku sedamdesetih godina prošlog stoljeća, suorganizirali su Filozofski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet političkih znanosti i Centar "Miko Tripalo", a pokrovitelji su Sveučilište u Zagrebu i zagrebačka Gradska skupština. 

 Mesić je istaknuo da je Hrvatsko proljeće bio pokret za uspostavu novih, pravednih i ravnopravnih političkih i gospodarskih odnosa između federalnih jedinica bivše SFRJ. 

 "Tražili smo čiste račune, neizravno poručujući da se u federaciji kakva je bila ne osjećamo ravnopravnima", rekao je Mesić, ocijenivši da je Hrvatsko proljeće bio nagovještaj stvaranja hrvatske države jer je ta ideja u ono vrijeme bila potpuno nerealna. 

 Napomenuvši kako je u tom pokretu i sam sudjelovao, Mesić je upozorio kako su u nekom trenutku radikalni elementi, snažno nacionalistički obojeni, željeli preuzeti taj hrvatski pokret i pretvoriti ga u svoj projekt, osudivši ga time na propast, čemu su se snažno usprotivili Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. 

 No, istaknuo je da su vođe hrvatskog pokreta prije 40 godina utemeljile neka bitna načela na kojima počiva moderna Hrvatska, i na tome im sadašnji i budući naraštaji moraju biti trajno zahvalni. 

 Predsjednik upravnog odbora Centra "Miko Tripalo" Josip Kregar istaknuo je kako Hrvatsko proljeće nije bila frakcijska borba unutar vladajućeg aparata, već buđenje političke svijesti i pokušaj da se ravnopravnost hrvatskog naroda stavi u prvi plan. 

 Dekan zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek rekao je da je gušenje Hrvatskog proljeća "dovelo do gerontološkog statusa quo" te da Hrvatska do 1989. nije uspjela iznjedriti reformatore u do tada vladajućoj stranci. Smatra kako tada nije bilo realno da se reformira komunistički sustav niti provede uspješna reforma federacije - SFRJ. 

 Govoreći o neuspjehu reforme federacije, Zakošek je upozorio kako nefunkcionalnost jugoslavenske federacije postaje aktualna i u sadašnjem trenutku krize EU-a. Smatra da treba izvući pouke iz Hrvatskog proljeća iz 1971. i za današnji trenutak u Hrvatskoj, ali i EU. 

 Prodekan Pravnog fakulteta Dalibor Čepulo ocijenio je da je bitno rasvijetliti koliko je uvođenje labavog federalizma utjecalo na bivšu SFRJ te je napomenuo kako još nije do kraja objašnjeno koliko je tomu pridonijelo i Hrvatsko proljeće. 

 Istaknuvši da je Filozofski fakultet zajedno s drugim fakultetima obilježio razdoblje Hrvatskog proljeća, dekan tog fakulteta Damir Boras rekao je da će današnji skup s različitih strana osvijetliti što se tada događalo. 

 Skup, na kojem sudjeluju povjesničari i znanstvenici iz Hrvatske, Srbije, Finske, Slovenije i BiH, nastavljen je raspravom o financijsko-ekonomskoj pozadini Hrvatskog proljeća te jugoslavenskom i međunarodnom kontekstu tog pokreta.