Veoma važno za BiH: Hrvatska prelomila, odlučila gdje će se skladištiti radioaktivni otpad

Nema sumnje da će Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada biti izgrađen u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, nedaleko od Dvora, gdje se nalazi institucionalni radioaktivni otpad i korišteni izvori jonizujućeg zračenja iz Republike Hrvatske i 2.400 tona niske te će se skladištiti srednji radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško.

Hrvatska tačno četiri decenije zna da za polovinu krškog otpada mora pronaći mjesto, rok za to je 2023. godina, a rok za odvoz iz Slovenije ističe najviše dvije godine kasnije, odnosno 2025. godine. Te godine počela je gradnja u Čerkezovcu, a godinu dana kasnije stigli su i prvi radioaktivni paketi. Još ne postoji ključni dokument na kojem će se zasnivati ​​izbor i uslovi izgradnje - studija utjecaja na životnu sredinu, ali kakva god da bude, ona će biti prihvaćena jer više nema vremena, nema izbora, nema plana B.

Predan zahtjev

U toku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, te je nadležnom Ministarstvu predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliše, dokument na 137 stranica iz kojega se dobro mogu iščitati gotovo svi detalji o radu budućeg Centra.

Naglasimo da Centar neće skladištiti nuklearni otpad, niti će biti opasan po okolinu. Međutim, sama činjenica da postoji neće doprinijeti da se ljudi tamo presele, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti. Od popisa do popisa od 2011. do 2021. godine, čak 45 posto stanovništva napustilo je općinu Dvor, neki su umrli, neki su se odselili, a radi se o više od 2.500 ljudi.

Projekcije govore da će se sličan egzodus desiti u narednih deset godina i da će taj broj pasti na manje od 1.500 stanovnika. Sredstva fiskalnog izravnanja iz državnog budžeta, koja zavise od broja stanovnika, ovoj općini će biti umanjena za oko 700.000 eura (oko 1.4 miliona KM), tačno onoliko koliko se očekuje da će im biti plaćena zakupnina zbog radioaktivnog otpada, što će biti utvrđeno ovim godine Vlada Republike Hrvatske posebnom uredbom.

Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za finansiranje razgradnje NEK-a. Svi napori uloženi su u samo uvjeravanje javnosti da je Centar za odlaganje radioaktivnog otpada odlična stvar i da im se sviđa.

U gradu su otvorili Info centar, koji ima za cilj da građanima približi aktivnosti deponije, a predstavljena je gotovo kao turistička atrakcija.

"Posjetioci mogu pomoću tehnologije virtuelne stvarnosti 'putovati' sa domaćinima od Fonda do nekog od evropskih centara za odlaganje radioaktivnog otpada i obići objekte (...). Moći će proći put kojim prolaze bačve s radioaktivnim otpadom od trenutka nastajanja i zaprimanja do skladištenja i provozati se na kamionu s bačvama i viličaru koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu. Kroz iskustvo proširene stvarnosti posjetitelje će dočekati Otpadožder, ali i jedna od najvećih znanstvenica svih vremena, Marie Curie, koja će ispričati ponešto o radioaktivnosti...", stoji u pozivu da posjete Info centar, gdje će posjetioci mogu pronaći i eksponat jezgra zemlje sa dubine od 198 metara od mjesta gdje će biti skladište.

Preduzeće Ekonerg - institut za energetiku i zaštitu okoliša je za Fond izradilo svojevrsnu podlogu studije utjecaja na okoliš, a Jutarnji je dobio pristup navedenom dokumentu.

Mjere zaštite

Na 60 hektara bivše kasarne rekonstrukcijom postojećih objekata bit će pripremljeno centralno skladište za institucionalni radioaktivni otpad, a iznova će se graditi i objekat za radioaktivni otpad iz Krškog, armirano-betonska građevina veličine 6.330 kvadratnih metara, visine 17 metara i kapaciteta 2.450 AB kontejnera. Ulazni plato sa upravnom zgrade i kontrolnim objektom i novi put za dopremu RAO-a.

"Doze zračenja za radnike i javnost, kao rezultat aktivnosti skladištenja otpada, neće prelaziti relevantne granične vrijednosti utvrđene standardom IAEA i hrvatskim propisima. Skladišta su projektirana i funkcionišu na način da se optimizira zaštita od zračenja. Mjere zaštite će biti sljedeće da u slučaju bilo kakvog predvidivog kvara ili havarije tokom rada skladišta, nema posljedica po ljude i životnu sredinu", navodi se u dokumentu.

Tvrdi se i da zajednica, flora i fauna, obližnja Una i vodotoci neće biti ni na koji način ugroženi tokom izgradnje, a ni tokom skladištenja. Sve ovo nije previše utješno za načelnika općine Dvor Nikolu Arbutina. Ni on ni bilo koji drugi stanovnik zaboravljene opštine nisu prihvatili ovaj Centar, ali se polako mire sa činjenicom da će on tamo sigurno doći.

Šta kažu stanovnici

"Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek nakon toga ćemo dokazati da li je ona pogodna za odlaganje radioaktivnog otpada. Građani i Općinsko vijeće su još 2015. godine rekli da smo protiv ideje da se radioaktivni otpad odlaže na našem području, ali to ništa ne znači, oni prolaze svojim putem pored nas", kazao je načelnik Arbutin za Jutarnji.

Ovim putem, napomenuli su načelnika i o kiriji koja bi Općini trebala da donese stotine hiljada eura, ali bezuspješno.

"Najam je kukavičje jaje koje je država vješto postavila pred građane Općine Dvor jer ne postoji dokument o bilo kakvom plaćanju ili davanju po osnovu Centra, a mi već četiri godine trpimo štetu jer naša općina spominje se samo u medijima vezano za odlaganje radioaktivnog otpada.

Sud zaista nema svijetlu budućnost, mi nemamo resurse da preokrenemo te trendove, a država ih može imati. Imigracija je neophodna za naš opstanak. Stav svih građana u svijetu je da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. Činjenica da Fond predstavlja da je to dobra stvar može se reći u sredinama koje su naučile živjeti s nuklearkom, a donose nam otpad koji nije nastao na našem području. Nije prirodno i nije u redu", zaključio je načelnik.