Zlostavljanoj djeci potrebna je sva pomoć: Koje kazne u BiH mogu dobiti njihovi mučitelji?

UNICEF procjenjuje da u toku jedne godine oko milion djece bude prodano ili na neki drugi način bude uključeno u kriminalni milje. Prema UNICEF-u, na internetu se može naći više miliona fotografija 10 - 20.000 djece koja su seksualno zlostavljana. Identificiran je samo mali broj takve djece. 

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Ujedno, u studiji iz 2014. godine Hidden in Plain Sight procjenjuju da je oko 120 miliona djevojčica mlađih od 20 godina (jedna od deset) na neki način bilo prisiljeno na određeni seksualni akt. Dječaci su također žrtve seksualnog zlostavljanja, no prijavljuju ga rjeđe od djevojčica.

Nasilje nad djecom: Okretanje glave na drugu stranu

U Bosni i Hercegovini ne postoje statistički obrađeni podaci i istraživanja prema kojima bismo mogli govoriti o broju zlostavljane djece. Ne pomaže ni to što ne postoji poseban zakon koji tretira zlostavljanje djece i maloljetnika. Ovo pitanje riješeno je entitetskim zakonima.

Prema općoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 1999. godine, zlostavljanje odnosno zanemarivanje predstavlja ''sve oblike fizičkog i/ili emocionalnog lošeg postupanja, spolnog zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, ekonomskog ili drugog iskorištavanja, koji nanose stvarnu ili potencijalnu štetu zdravlju djeteta, preživljavanju, razvoju ili dostojanstvu, u kontekstu odnosa odgovornosti, povjerenja ili moći''.

Pitanje zaštite djece od svih oblika nasilja i zlostavljanja jedno od gorućih pitanja kojem pažnju trebaju posvetiti nadležne institucije, ali i sami građani. Postoji više tipova zlostavljanja: fizičko, emocionalno, seksualno, ekonomsko, zanemarivanje, nasilje putem interneta... 

U BiH četiri Krivična zakona inkriminiraju radnje seksualnog nasilja nad djecom: Krivični zakon Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Federacije BiH, Krivični zakon Republike Srpske i Krivični zakon Brčko distrikta BiH.

Seksualno zlostavljanje djece putem interneta uzima maha u BiH

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH i Krivičnom zakonu Brčko distrikta BiH, osoba koja krivično djelo „silovanja” počini prema djetetu ili maloljetniku kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine, a prema Krivičnom zakonu Republike Srpske, od tri do petnaest godina. Ukoliko se radi o kvalificiranom obliku ovog krivičnog djela u Federaciji i Distriktu propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina, a u Republici Srpskoj najmanje deset godina.

"Konkretno, krivični zakon FBiH sadrži niz krivičnih djela koja isključivo mogu biti počinjena na štetu djece i maloljetnika. Zakonom su propisane i granice posebnog minimuma i maksimuma kazne koja može biti izrečena. To su npr. djela iz grupe krivičnih djela protiv spolne slobode i morala kao što je djelo iz člana 207 (spolni odnošaj s djetetom) gdje je za osnovni oblik ovog djela propisana kazna zatvora od jedne do osam godina. 

Ovo djelo sadrži i svoje kvalificirane oblike, ako je, recimo počinjeno na naročito okrutan ili ponižavajući način, ili ako je prouzrokovana smrt djeteta ili je teško tjelesno ozlijeđeno, granice propisane kazne se pomjeraju od najmanje pet godina do izricanja kazne dugotrajnog zatvora. 

Potresna kampanja o seksualnom zlostavljanju djece

U ovoj grupi su i krivična djela bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom i slično. 

U smislu Zakona, dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina, s tim da je uzrast od 14. do 16. u kategoriji mlađeg maloljetnika, a od 16. do 18. godina stariji maloljetnik.

Ostala krivična djela iz ove grupe kao što je silovanje, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, navođenje na prostituciju, rodoskrvnuće, također sadrže kvalificirane oblike i propisane su strožije kazne ako su žrtve djeca ili ako je počinilac nastavnik, odgajatelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, očuh, maćeha ili druga osoba kojoj je maloljetnik povjeren radi učenja, čuvanja ili odgoja", kaže za Radiosarajevo.ba advokatica Sabira Bajraktarević.

Tako u zakonu stoji: ako ovo krivično djelo počini nastavnik, odgajatelj, staratelj, usvojitelj, doktor, vjerski službenik ili druge osobe zloupotrebom svog položaja prema djetetu koje mu je povjereno na učenje, odgajanje, čuvanje ili staranje, počinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina (KZRS), odnosno od jedne do deset godina (KZFBiH i KZBDBiH). 

Određen pritvor direktoru Sudi Laviću, osumnjičenom za zlostavljanje maloljetnog djeteta

IZVOR: Publikacija 'Zaštita djece od seksualnog nasilja i iskorištavanja'

Tu su još i krivična djela protiv braka, porodice i mladeži, kao što je izvanbračna zajednica s mlađim maloljetnikom, oduzimanje djeteta ili maloljetnika, zapuštanje ili zlostavljanje, napuštanje djeteta...

Kakanj: Dijete preminulo zbog posljedica zlostavljanja, uhapšene dvije osobe

"Dakle, zakonodavac je imao u vidu težinu krivičnih djela učinjenih na štetu djece kao najranjivije kategorije društva. 

Novim Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku koji se počeo primjenjivati od sedmog februara ove godine, dodatno je pružena zaštita djeci žrtvama krivičnih djela. Naime, sva ova pobrojana djela, zatim ubistvo, čedomorstvo, teška tjelesna ozljeda, razbojništvo, izdvojena su i taksativno navedena u jednom poglavlju ovog Zakona, kojim je propisano da i punoljetnim počiniocima sudi sudija za maloljetnike, odnosno vijeće kojim predsjedava sudija za maloljetnike ili sudija koji ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta. 

Cyber kriminal u Bosni i Hercegovini: Od iznuda i krađa bankovnih kartica do dječije pornografije

Također, i tužitelj i ovlaštene službene osobe moraju imati posebna znanja iz oblasti prava djeteta i krivično pravne zaštite maloljetnih osoba kad je u pitanju ova vrsta djela. Ovim Zakonom propisan je i način postupanja saslušanja djece i mlađih maloljetnika bilo da su žrtve ili svjedoci izvršenja krivičnog djela.

Saslušanje se provodi putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka, uz pomoć psihologa, pedagoga ili drugih stručnih osoba i može se obaviti najviše dva puta. Dijete ili mlađi maloljetnik može se saslušati i u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili u centru za socijalni rad. Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ne nalaze se u prostoriji gdje se svjedok saslušava", pojašnjava naša sagovornica.

Sarajlija uhapšen zbog sumnje da je silovao osmogodišnjeg dječaka

Ista je situacija i u sudnici gdje tužitelj i branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji s oštećenim. U svrhu zaštite djece i maloljetnika oštećenih krivičnim djelom, primjenjuju se i odgovarajuće odredbe Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. I ono što je važno naglasiti, u ovakvim postupcima ne smije se objaviti tok postupka ni donesene odluke.

No, najbitnije od svega je znati "prepoznati" zlostavljano dijete. Iako je teško ukazati na tipične simptome koji govore da je određeno dijete izloženo nasilju, ipak postoje znaci, često vidljivi i lako prepoznatljivi, koji predstavljaju izvjesne smjernice, da je određeno dijete izloženo nekom obliku nasilja.

"Uvijek se može naslutiti da se nešto dešava s djetetom. Ako je fizičko zlostavljanje u pitanju, tada možda možete vidjeti i modrice ili ozljede, a posljedice seksualnog zlostavljanja su najteže za primijetiti. Ipak, ovaj oblik nasilja ostavlja itekakve posljedice na dijete koje postaje povučeno, manje komunicira s društvom, nekada se to izrazi kroz agresivnost, kada ulaze u vršnjačke obračune i nasilje. Takva djeca su nesigurna, ne komuniciraju s okolinom, šute, a pogotovo ako je zlostavljač osoba kojoj su vjerovali.

Nastavnici su ti koji mogu primijetiti promjene u ponašanju, obavijestiti Centar za socijalni rad, roditelje ili bilo koju instituciju koja se bavi zaštitom djece. 

Prema meni, djeca su prvi put žrtve kada im se dogodi zlostavljanje, drugi put kada moraju da svjedoče o tome, i opet, treći put prolaze kroz istu mučnu situaciju ako se sazna ime djeteta (što se nerijetko dešava), jer ako se spomene ko je počinilac nije teško povezati i ko je dijete. A ovisno o sredini u kojoj se krivično djelo dogodilo, to isto dijete može postati stigmatizirano...", zaključuje Sabira Bajraktarević.