Šta je Trojka obećala HDZ-u?

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović susreo se danas, u nedjelju, 20. oktobra s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem uoči XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku. Susretu je prisustvovala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

"Razgovarali smo o aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te aktualnostima na europskom putu BiH. Nastavljamo jačati našu odličnu saradnju u zajedništvu", napisao je Čović na X platformi.

Miješanje Zagreba

Iako to nije navedeno u objavi na društvenim mrežama, nema sumnje da je tema susreta "trojke" Plenković, Čović i Krišto bio i Izborni zakon u BiH i s tim u vezi aktuelni slučaj "Kovačević" o kojem se ovih dana dosta govorilo.

"Sada kada su prošli izbori, situacija je rasterećena. HDZ će nastaviti insistirati da se riješe pitanja izmjena Izbornog zakona i to bi trebalo biti na dnevnom redu narednog sastanka", reći će Čović 15. oktobra 2024.;

"Čim završe izbori, pitanje svih pitanja će biti izborni zakon", poručit će Čović u junu 2024.

Na ovom fonu je bila i prošlomjesečna posjeta premijera Plenkovića Bosni i Hercegovini. Predstavljena kao prijateljska, ova posjeta hrvatskog predsjednika Vlade Republike Hrvatske okončana je ponovnim miješanjem u unutrašnja pitanja naše zemlje i neprimjerenom izjavom, izvještava je ranije Federalna TV.

Gotovo prijeteći Plenković je u programu državne televizije, forsirajući reformu Izbornog zakona po mjeri HDZ-a BiH, presude Europskog suda za ljudska prava nazvao fabriciranim.

"Izborni zakon je ključan za BiH", reći će Plenković, koji je na opaske o miješanju u unutrašnje poslove naše zemlje lakonski konstatirao "kako bi se drugi miješali i više".

Prijetnje iz Hercegovine

Ove zvanične izjave lidera HDZ-a Hrvatske i BiH dolaze u kombinaciji s prijetnjama "skupina stručnjaka", visokih zvaničnika nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS) i medija bliskih HDZ-u. 

"Ukoliko se potvrdi presuda Kovačević vraćamo se na status quo ante-građansku hrvatsku republiku", objavio je Hms.ba portal.

Vraćanjem "hrvatske republike u BiH" prijeti i Josip Merdžo, prvi Čovićev sqradnik, gensek HNS-a, čovjek koji je zbog zloupotrebe službenog položaja ležao u zatvoru. Međutim, ovo nije dovelo do izjava Visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i slučaju izjava SDA-ovog zvaničnika Džafera Alića , jer u ovoj zemlji su, ipak, neki jednakiji od drugih.

Nakon što je Dom naroda BiH 15. oktobra 2024. godine profunkcionirao, Čoviću se otvara mogućnost da - vjerovatno ojačan diplomacijom i institucijama susjedne Republike Hrvatske - nastavi "gurati" svoje viđenje Izbornog zakona.

Udaljavanje od europskih vrijednosti

U izvjesnost ovakvog scenarija vjeruje i Džemal Smajić, delegat Doma naroda i član Kluba Bošnjaka

"Očekujem da HDZ insistira na onome što su partneri iz 'Trojke' obećali Čoviću prilikom formiranja vlasti. To se čak nije ni krilo, nego su javno govorili u korist politike koja dalje udaljava Bosnu i Hercegovinu od europskih vrijednosti. Mislim da ovo isto pitanje trebate postaviti predstavnicima 'Trojke' da vidimo šta planiraju uraditi kako bi udovoljili takvoj politici", kazao je Smajić za Radiosarajevo.ba.

Ono što ja znam jeste da ću nastaviti insistirati na ispunjavanju zahtjeva Europske unije u vezi Plana rasta, kako bi građani dobili preko 70 miliona koji su zaustavljeni za našu zemlju jer vlast ne radi svoj posao.

"Također, oni koji tvrde da vole BiH i rade u njeno ime morali bi nastaviti na insistiranju europskih standarda u BiH, a ne stvaranju novih podjela. Od silnih obećanja, nove atmosfere u odnosima Trojka-SNSD-HDZ, jedini rezultat je da samo BiH nije povukla prvu tranšu novca iz Plana rasta. Mislim da se zaključak nameće sam po sebi", konstatirao je Smajić.