Počele pripreme za nastavak butmirskih pregovora

Foto: Getty

Izaslanici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Zoltan Martinusz i Stuart Jones, koji nastoje pokrenuti novi krug pregovora o reformama neophodnim za približavanje BiH evroatlantskim integracijama, sastaju se danas s predstavnicima bh. političkih stranaka.

Razgovori se vode pojedinačno sa stranačkim liderima, a cilj je da se dođe do rješenja koja će osposobiti BiH za približavanje NATO-u i Evropskoj uniji.

Ljubić za jednakopravnu poziciju Hrvata

S američkim i evropskim posrednicima jutros je prvi razgovarao predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić, koji je ponovio stav ove stranke da je njen cilj funkcionalna BiH i jednakopravna pozicija hrvatskog naroda.

Ljubić je rekao da su predstavniku EU i SAD-a iznijeli određene prijedloge kojima su uvažili neke primjedbe HDZ 1990 s razgovora u Butmiru.

Međutim, on kaže da to još nije dovoljno da bi se zadovoljila dva načela HDZ 1990 za ustavnu reformu, a to su funkcionalna BiH i jednakopravna pozicija Hrvata.

Ljubić je rekao da je dogovoreno da se razgovori nastave u naredne dvije sedmice ali nije mogao govoriti o detaljima.

Tihić je umjereni optimist

Dolazeći na razgovore predsjednik SDA Sulejman Tihić rekao je da je umjereni optimist. Tihić vjeruje da će domaći lideri pokazati odgovornost prema aktuelnoj situaciji. On se zalaže za realan kompromis o predloženom paketu.

Za danas su također potvrđeni razgovori s predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, predsjednikom HDZBiH Draganom Čovićem i predsjednikom Stranke za BiH Harisom Silajdžićem.

Tihić: Butmirski paket za SDA je prihvatljiv kao minimum

Lagumdžija: Lažni dogovor najgori za zemlju

Čović: Apsolutna jednakost triju naroda

Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik ranije je izjavio da neće prisustvovati razgovorima koji organiziraju stranci, prenosi Fena.

Američko-evropski paket sadrži djelimično promijenjen takzovani „aprilski“ paket ustavnih promjena, čije je usvajanje prije tri godine propalo u državnom Parlamentu.

Predviđeno je povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa sadašnja 42 na 87 zastupnika, te ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda koji bi imao isključivo ulogu zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.

Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo među članovima tog doma, a ne više direktno na izborima, kao do sada. Umjesto tročlanog Predsjedništva BiH dobila predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjedništvo bi donosilo odluke isključivo konsenzusom. Predsjednik bi potpisivao i proglašavao zakone, a za to mu ne bi trebla saglasnost potpredsjednika.

Predloženo je i uvođenje funkcije premijera, kojeg imenuje predsjednik države. Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. On bi zamijenio sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili bi isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.

Prema američko-evropskom prijedlogu, u nadlženosti države bili bi odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja, a nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile bi podijeljene između institucija države i entiteta.

Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak BiH i oba entiteta.