Nedovoljan napredak u radu Vlade i Parlamenta FBiH

Parlament Federacije BiH okončao je proceduru za svega 9 od 90 za ovu godinu planiranih zakona, dok se četvrtina dosad realiziranih mjera Vlade FBiH u prvih devet mjeseci ove godine odnosi na kadrovska pitanja, istaknuto je na današnjoj konferenciji Centra civilnih inicijativa (CCI) održanoj u Mostar.

Govoreći o radu Parlamenta Federacije BiH u prvih devet mjeseci ove godine, glasnogovornica CCI-ja Majda Behrem Stojanov istaknula je kako je ta institucija godinama bila najneučinkovitija ili visoko u vrhu najneučinkovitijih institucija vlasti u BiH.
"Više to definitivno nije, ali još uvijek je to daleko od zadovoljavajućeg", kazala je glasnogovornica CCI-ja, navodeći kako Dom naroda FBiH cijelo ovo vrijeme radi bez Programa rada, dok je Program rada Predstavničkog doma PFBiH za 2011. godinu usvojen tek 26. srpnja.

Dodala je kako se bilježi i nizak stupanje realizacije programa rada oba doma FBiH, tako da je tri mjeseca prije isteka godine procedura okončana za svega 9 od 90 planiranih zakona, odnosno, kako je kazala, usvojeno je tek 10 posto od ukupnog broja planiranih zakon za 2011. godinu.

Glasnogovornica CCI-ja navela je kako sličnost aktualnog i prethodnog mandata leži i u dominantnosti hitne i skraćene procedure donošenja zakona u odnosu na redovnu.

"Od ukupno 23 zakona usvojena u formi prijedloga u oba Doma Parlamenta FBIH u prvih devet mjeseci ove godine, 19 zakona je usvojeno po hitnom ili skraćenom postupku, a tek 4 po redovnom", kazala je Behrem Stojanov, ističući kako je u Parlamentu FBiH još uvijek aktualan problem velikog broja neopravdano odsutnih zastupnika s plenarnih sjednica.

"Ovaj problem trebao je biti riješen instaliranjem sustava elektronskog glasanja, koji je uz kompletnu obnovu dvorane Parlamenta FBiH, koštao 1,85 milijuna maraka. Međutim, sustav nikada nije profunkcionirao, čime se ne samo sprječava precizna evidencija neopravdano odsutnih sa sjednica, nego je, što je još bitnije, javnost uskraćena za informaciju o načinu izjašnjavanja poslanika o pojedinim pitanjima", pojasnila je glasnogovornica CCI-ja, upozoravajući kako se "upornim ignoriranjem postojanja ovog problema dovodi u pitanje ukupna transparentnost rada najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH".

Na kraju je navela kako se ukupna mjesečna primanja jednog poslanika u Parlamentu FBiH kreću od 3500 do 4000 maraka, dok je iz Proračuna FBiH za primanja svih poslanika u oba doma Parlamenta FBiH u prvih 9 mjeseci ove godine izdvojeno više od 4 milijuna maraka.

Govoreći o radu Vlade Federacije BiH za prvih devet mjeseci ove godine, konzultant CCI-ja za monitoring rada Vlade FBiH Denis Telić istaknuo je kako se skoro 23 posto ukupnog broja do sada realiziranih mjera Vlade FBiH odnosilo na kadrovska pitanja.

"S druge strane, broj realiziranih mjera koje su u izvjesnoj mjeri u vezi sa najznačajnijim problemima građana je 232, od ukupno 944 donesene, što iznosi 25 posto", naveo je Telić, također ocijenivši kako postoji bitan pomak u radu aktualne vlade u odnosu na prethodnu, ali da je to i dalje nedovoljno.


"Prema Programu rada, nova vlada FBiH trebala je realizirati 308 mjera, a realizirala je 203. Ovih nerealiziranih 100 mjera, udruženi s lošim planiranjem, koje je nerazmjerno veliki dio obaveza smjestilo u zadnji kvartal godine, dovelo je do situacije u kojoj je tri mjeseca do kraja godine nerealizirano čak 60 posto Programa rada Vlade FBiH", kazao je Telić.

Dodao je kako je po isteku trećeg kvartala ove godine samo šest federalnih ministarstava realiziralo više od 50 posto svoga godišnjeg plana.

"Nerealnost ispunjenja planiranih obaveza do kraja godine, naročito je uočljiva kod zakona, koji čine svega 2,6 posto od ukupnog broja do sada realiziranih mjera, odnosno za devet mjeseci utvrdila je te 23 planirana zakona, te 8 zakona koji nisu bili predviđeni po Programu rada", kazao je konzultant CCI-ja za monitoring rada Vlade FBiH.

Istaknuo je kako je u sumi planiranih i neplaniranih zakona najproduktivnije bilo Ministarstvo financija na čiji je prijedlog Vlada FBiH utvrdila ukupno 9 zakona za isto toliko mjeseci ove godine.

"Trenutno najveće zaostatke u vidu 12 nerealiziranih zakona bilježimo kod Ministarstva energije, rudarstva i industrije (koje je utvrdilo tek 4 od 16 planiranih zakona), ali i Ministarstva rada i socijalne politike te Ministarstva pravde sa po 11 zakona zaostatka (po 2 utvrđena zakona od 13 planiranih)", kazao je Telić.