Dok se susjedi popisuju, mi čekamo vlast

Popis stanovništva počeo je u petak u Crnoj Gori, Hrvatskoj i na Kosovu, dok je u Srbiji i Makedoniji odgođen za jesen.

Nakon prethodnog popisa stanovništva prije 30 godina, novi popis na Kosovu nagledat će međunarodne organizacije. Procijenjeno je da su pitanja usklađena s međunarodnim standardima, te da će građani Kosova biti slobodni iskazati svoju nacionalnu pripadnost i vjeroispovijest.

Popis stanovništva, kuća i stanova u Crnoj Gori trajat će do 15. aprila, a nadgledat će ga poseban Odbor za monitoring u kojem će biti i predstavnik Evropske komisije.

Popis u Hrvatskoj trajat će do 28. aprila. Građani će odgovarati na 45 pitanja među kojima će za razliku od posljednjeg popisa 2001., biti i informatička pismenost i pripadnost bračnim, vanbračnim ili istospolnim zajednicama, javile su agencije.

U susjednoj Srbiji će također biti održan popis stanovništva, ali ne u aprilu kako je prvotno planirano, nego tek u oktobru.

Popisi se u skoro svim zemljama svijeta održavaju svake prve godine u deceniji. U Bosni i Hercegovini već dvadeset godina nije bilo popisa stanovništva. Posljednji popis je, dakle, sačinjen 1991. godine, još prije rata, i po njemu je naša zemlja tada imala 4.377.033 stanovnika. Danas operiramo samo procjenama i nagađanjima.

Iako se dugo pregovaralo o održavanju popisa u Bosni i Hercegovini ove godine, to ipak neće biti učinjeno. Zakon o popis, prije svega, još uvijek nije usvojen, zbog sporenja političkih partija oko (ne)izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.

Čak i kada bi se danas formirala državna vlast a sutradan bio usvojen Zakon o popisu, teško da bi Agencija za statistiku uspjela uraditi sve neophodne pripreme za popis.

Ostaje nam oslanjati se na procjene CIA-a kada želimo reći strancu koliko nas živ. O šteti nepopisivanja stanovništva u ekonomskom i svakom drugom društvenom problemu je izlišno govoriti.