Šta uče djeca: RS je nastala 1992., nakon rata

[Geografija 9; Izdavač: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo; Autori: Čedomir Crnogorac, Goran Trbić i Sibela Jeftić; Recenzenti: Goran Mutapdžija i Mirna Luketa; Cijena: 8,49 KM]

Piše: Enes Kurtović, Školegijum

U fizičkom smislu, geografija će devetacima u Republici Srpskoj biti težak predmet. Udžbenik je, naime, težak 580 grama, a broji impozantnih 246 stranica.

Ta BiH negdje nekako kao postoji

Težina i obim posljedica su zahtjevnog nastavnog plana i programa, koji je pred učenice i učenike devetog razreda stavio zadatak da upoznaju i zemlje okruženja i Bosnu i Hecegovinu; i to, oba njena entiteta i distrikt Brčko. Za razliku od federalnog udžbenika, koji je fokusiran isključivo na BiH i tretira je kao jedinstvenu državu, udžbenik po kojem će se geografija izučavati u Republici Srpskoj razlikuje se u tome što daje i osnovne informacije o zemljama sa kojima graniči BiH, a većina informacija o samoj BiH date su kroz prizmu njene entiteske podjele. I dok je u federalnoj geografiji samo jedna karta BiH podijeljene na entitete, u ovom udžbeniku ih ima deset. Entitetski nepodijeljeni ostali su reljef, klima, vode i biljni i životinjski svijet, o kojima se govori na nivou BIH.

Preobilje informacija

Radi lakšeg izučavanja, teritorija BiH podijeljena je na regije po „nodalno-funkcionalnom principu“, pri čemu je RS podijeljena na Banjalučku, Dobojsko-bijeljinsku, Istočnosarajevsko-zvorničku i Trebinjsko-fočansku, a FBiH na Sarajevsko-zeničku, Tuzlansku, Mostarsko-livanjsku i Bihaćku regiju. Brčko distrikt je posebna lekcija. Dakle, podjela je slijedila kako administrativno-političke, tako i ekonomske, te reljefno-klimatske karakteristike. Svaka regija predstavljena je mapom, a tekst o njoj prate fotografije najvažnijih gradova ili drugih lokaliteta karakterističnih za tu regiju. Tekst sadrži jako puno informacija, da se stiče utisak da niti jedna riječ sa školske karte BiH, u udžbeniku nije izostavljena. Pored ovako podacima nabijenog glavnog teksta, u udžbeniku se povremeno nailazi i na „informativne tekstove“ i „podsjetimo se“ tekstove koji daju dodatne informacije o glavnom tekstu, što će se svidjeti svakom velikom zaljubljeniku u geografiju. Problem je što je takvih među učenicima mali broj i što će se većina pogubiti u moru toponima, ali vrijedi pohvaliti trud autora u nastojanju da predstave svaki kutak BiH. Još da su ih dizajneri pratili grafičkim naglašavanjem važnijih informacija i izdvajanjem informativnih tekstova u posebne okvire, ovaj dio udžbenika bio bi sasvim pristojan.

Nema zastave. Ali ima himna Srpske

Nažalost, udžbenik nije imun na nacionalno-političko-patriotsku groznicu u poglavljima o istorijsko-geografskom razvoju BiH i njenoj demografiji. Ilustrativna je rečenica: „Republika Srpska je nastala na dijelu geografskog područja BiH 1992. godine, nakon građanskog rata (1992-1995. god.) voljom srpskog naroda i ostalih naroda koji žive na teritoriji BiH“. Pored problema da je nešto nastalo 1992, nakon nečeg što se završilo 1995, imamo i pitanje da li je „volja ostalih naroda“ sinonim za etničko čišćenje? U nastojanju da se stvori slika o ljepšoj i boljoj prošlosti, neki „detalji“ su gurnuti pod tepih.

U prikazu nacionalne strukture stanovništva uzeti su podaci iz popisa stanovništva 1961. i 1991. godine. Podaci iz 1991. godine su tu, jer se radi o zadnjem popisu, iako oni nakon 22 godine imaju malo veze sa trenutnim stanjem, ali zašto izbor popisa iz 1961. godine, a ne i 1953., 1971. ili 1981.? U ovolikom udžbeniku moglo se naći prostora i za još tri reda u tabeli na strani 134., kako bi se izbjeglo selektivno korištenje statističkh podataka kao podloga za najrazličitije interpretacije.

Zanimljivost ovog udžbenika je da u njemu nema grafičkog prikaza niti jedne zastave ili grba nijedne države, entiteta, distrikta. Pa ipak, svoje mjesto u udžbeniku našao je tekst himne Republike Srpske, kao valjda još jedna, bitna geografska činjenica.

Tekst uz dozvolu redakcije prenosimo iz Školegijuma