Srbija se osjeća napadnutom

Historičar Christopher Clark Srbiju smatra odgovornom za Prvi svjetski rat. Njegova knjiga Mjesečari, u Srbiji je izazvala veliku diskusiju, pišu njemački listovi.

Tekst preuzimamo sa prijateljskog portala Dw.de.

List Tagesspiegel o diskusiji koja se vodi u Srbiji i reakcijama na Clarkovu knjigu piše:

Režiser Emir Kusturica je šef Komiteta u Srbiji koji koncipira i koordinira manifestacije povodom Prvog svjetskog rata. Kusturica se upravo inscenira kao borac protiv navodnog 'pogrešnog interpretiranja istorije koje se Srbija 'treba bojati'.

Nedavno je iznio jedan dokument koji je austrijski vojni guverner u Bosni i Hercegovini, Oskar Potiore, u maju 1913, napisao bečkom ministru finansija Leonu Bilinskom.

Dokument je trebao dokazati da Srbija ne može snositi odgovornost za Prvi svjetski rat, zato što je Austro-Ugarska, već mnogo prije atentata na prestolonasljednika Franza Ferdinanda, u junu 1914, odlučila da napadne Srbiju.

U Srbiji je nekoliko listova euforično prihvatilo ovaj dokument. Srbija nije kriva, bio je naglasak u tekstovima. S obzirom na natpise, historičari poput Daniala Šarenca, koji se na Institutu u Beogradu bavi istraživanjem savremene umjetnosti, samo klimaju glavom. Dokument je skoro 'nerelevantan', kaže on. U Srbiji je istina prošireno mišljenje da se ova zemlja 'smatra' odgovornom za svaki rat". I upravo Kusturica i želi i navodi da se Srbija mora braniti od navodnih napada.

Nacionalistički heroj ili terorista?

Cijelu debatu u Srbiji izazvala je knjiga Mjesečari, austrijsko-britanskog historičara Christophera Clarka. O ovom djelu se čak kritično diskutuje i u Njemačkoj, zato što Clark srpsku historiju stavlja u fokus, čak ukazuje i na genocid u Srebrenici počinjen 1995. i atentatora iz 1914. - Gavrila Principa - naziva teroristom.

Knjiga se u Njemačkoj tako dobro prodaje jer Njemačka u njoj dobro prolazi, kaže se u kritici. Nasuprot tome, Mjesečari su u Srbiji nacionalno nastrojene istinski 'probudili'. Stoga oni pogotovao sada, Principa još više brane kao svog heroja.

Izdiferencirana debata se skoro i ne vodi, zbog čega historičar Šarenac veoma žali. I on kritikuje Clarka i kaže da je počinio greške i da pojam terorizam nije dovoljno objasnio. Šarenac je međutim istovremeno šokiran 'strašnom reakcijom' na Clarkovu knjigu u svojoj domovini. 'Ona se interpretira kao zavjera protiv Srbije. Ne postoji sadržajna debata već se samo kaže da se radi o zlom projektu uperenom protiv Srbije.'

Prinicipijelno, radi se o površnom pitanju da li je Prnicip bio heroj ili terorista, o ulozi i odgovornosti Srbije prije i tokom Prvog svjetskog rata", piše list Der Tagesspiegel u svom online izdanju.

Odlazak Šarona

List Die Welt piše o smrti izraelskog generala i premijera Ariela Šarona. I kao vojnik i kao političar se rado upuštao u izazove, ali je upravo on naredio povlačenje iz Pojasa Gaze, piše autor i nastavlja:

"Ariel Šaron je dugo vremena predstavljao ekspanzivnu i agresivnu politiku odbrane. Ali, jednog dana je i "buldožer" uvidio, da vojna snaga nije dovoljna. Od osvajača teritorija postao je upravnik povlačenja. Povlačenje iz Gaze 2005. označilo je nevjerovatnu političku transformaciju u izraelskoj historiji.

To je potvrdilo staru doktrinu sukoba na Bliskom istoku: često upravo bivši tvrdolinijaši među Izraelcima budu ti koji poduzimaju korake ka rješenju konflikta. Nije dakle isključeno da jednog dana i Benjamin Netanjahu u sebi otkrije tu stranu Šarona", piše Die Welt.