Priprema božićne trpeze: česnica, pečenica i žito sa šlagom

Nakon 40 dana dugog posta, pravoslavni vjernici služe bogatu trpezu na Božić. Na Badnji dan, koji je ujedno i posljednji dan posta, pravoslavne domaćice i domaćini vrše posljednje pripreme za doček Božića.

Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi tijesto od kojegpeče pogaču koja se zove česnica. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić.

Recept za česnicu

Sastojci: 1 kg bijelog brašna, 2 kašike masti, pola litra mlake vode, prašak za pecivo, so

Priprema: Mlaku vodu sipajte u posudu u kojoj je brašno, dodajte so, rastopljenu mast i prašak za pecivo. Zamijesite tijesto i ostavite da stoji. Oblikujte česnicu kao pogaču, u nju stavite novčić i ukrasite je po želji. Česnicu pecite najprije na jakoj, a zatim na slabijoj vatri dok ne porumeni. Kada je pečena, uvijte je u krpu da malo odstoji i dok je još topla iznesite je na trpezu.

Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen božićni ručak. Domaćin od pečenice za Božić siječe najprije lijevu plećku, glavu i dio od rebara.

Kada svi stanu za sto, domaćin zapali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, preda nekom mlađem kadionicu koji kadi cijelu kuću. Nakon molitve, pristupa se lomljenju česnice. Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi. 

Ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Onaj koji dobije dio česnice u kojoj je novčić, prema narodnom vjerovanju, bit će sretan tokom cijele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.

Božićna pečenica

Božićna pečenica je, prema narodnim običajima, jedna vrsta žrtve koja se prinosi Bogu i vuče korijene iz predkršćanskog perioda, a spominje se i u starozavjetnim knjigama. Porijeklo vuče iz paganskih običaja, a Crkva je ovaj običaj prihvatila i blagoslovila, sa obrazloženjem da nakon božićnog posta, koji traje šest nedjelja, jaka i mrsna hrana dobro dođe - pogotovo jer su u tom periodu obično jaki mrazevi i zime.

Za pečenicu se obično kolje prase ili jagnje, a neki kolju i pripremaju pečenu ćurku, gusku ili kokoš.

A za desert - žito sa šlagom

Tradicionalna slastica koja se spravlja uoči pravoslavnog Božića, ali i drugih blagdana u pravoslavnoj tradiciji je koljivo, odnosno žito.

Riječ je o slatkom jelu na bazi kuhane pšenice, kojoj se, nakon što se samelje, dodaju po želji - med, šećer, mljeveni orasi, cimet, muškatni oraščić, suho i orašasto voće, šlag...

Prema narodnom vjerovanju, pšenično zrno je simbol smrti i vaskrsenja i simbol vječnog života: zrno bačeno u zemlju proklija i raspada se, ali iz njega nikne klas koji donosi mnogo više zrna.

Koljivo se sprema kao žrtva zahvalnosti Bogu za date zemaljske plodove, te kao spomen na pretke. Običaj je da se gost koji dođe na Božić ili krsnu slavu, posluži žitom.

U nastavku donosimo recept za žito, koji je sa čitateljima portala Radiosarajevo.ba podijelio Saša Bukvić, likovni umjetnik i vlasnik sarajevske slastičarne Jadranka.

Pšenica u zrnu se natopi u vodi, najbolje noć prije kuhanja, a može i kraće. Ispere se i stavi u novu vodu u kojoj se kuha dok ne omekša.

Žito se ostavi u vodi još neko vrijeme da se ohladi. Tada se procijedi i melje. Najbolje je to raditi mašinom za meso, a pošto se ova sprava sve rjeđe može naći u kuhinjama, može se upotrijebiti i palični mikser.

Na kilogram samljevene mase dodaje se: -300 grama šećera

-150 grama mljevenih oraha

-Cimet i mljeveni muškatni oraščić

Smjesa se dobro promiješa (najbolje rukama). Istrese se na poslužavnik i oblikuje u kupu, te pospe sa još malo mljevenih oraha i šećera u prahu.