Pogledajte zašto Prnjavor zovu 'Malom Evropom'

Ekipa portala Manjine.ba ovog se vikenda uputila u Prnjavor, gradić na sjeverozapadu BiH, kako bismo prisustvovali Festivalu nacionalnih manjina koje žive u ovom kraju. Prnjavor je, naime, poznat po tome što na njegovom području obitava čak 13 nacionalnih manjina koji više od jednog stoljeća uspijevaju da održe svoj kulturni i nacionalni identitet. Zbog toga ovaj grad odavno ima i svoj nadimak – Mala Evropa.

Cilj je očuvati autentičnost, izvornost, tradiciju i običaje

Nacionalne manjine koje obitavaju na teritoriji Republike Srpske uspjele su da se konsolidiraju u svoj Savez kroz koji jednostavnije rješavaju svoje probleme i uspijevaju postići viši stepen vidljivosti u društvu.

Festival nacionalnih manjina u Prnjavoru održao se treći put s ciljem očuvanja autentičnosti, izvornosti, tradicije i običaja naroda i kao takav doprinosi promociji nacionalne kuluture i kulturne raznovrsnosti.

Festival je započeo defileom folklornih skupina koje su sa svojim narodnim nošnjama i nacionalnim obilježjima, uz pjesmu šetale ulicama Prnjavora.

Uslijedio je program održan u sportskoj dvorani Sloga, koji je, osim narodnih pjesma, igara i poezije, podrazumijevao i degustaciju nacionalnih jela, izložbu ručnih radova te druženje.

Pričamo sa gdinom Alojzijem, članom Udruženja „ Češka beseda “ koji nam kaže da je doseljavanje Čeha na područje Prnjavora teklo preko Rusije. Iz Čehoslovačke su putovali u Rusiju u kojoj su živjeli oko 20 godina, a onda su se odatle doselili u Prnjavor. 1895. godine, 25 porodica karavanom konjskih zaprega dolazi u Prnjavor. Ispričao nam je i da se vjeruje se da su Česi prvo donijeli krompir u Bosnu i da se krompir tek od tada počeo gajiti na ovom području i šire u Bosni, dodaje da nisu znali na početku kako spremiti krompir, te da su ga mnogi koristili kao lijek. Težnja za očuvanjem kulturnih, nacionalnih i drugih narodnih obilježja, navela je Čehe u Prnjavoru da osnuju kulturno- umjetničko društvo „ Češka beseda “ .

Ukrajinci najbrojnija nacionalna manjina

Po predanjima najstarijih pripadnika romske nacionalne manjine, Romi su na prostor Općine Prnjavor doselili prije tri stotine godina. Pripadnici romske nacionalne manjine svoju kulturu i tradiciju njeguju kroz rad dva udruženja Roma na prnjavorskoj općini i to Udruženje Roma „ Prnjavor “ i Udruženje „ Romska djevojka –Romani Ćej “ koji zajedno broje 98 članova.

Najbrojnija nacionalna manjina su Ukrajinci koji su ovo područje počeli naseljavati od 1898. Godine.Kao i ostalo stanovništvo koje se doselilo u ove krajeve, tako se i većina Ukrajinaca suočila sa problemima krčenja šume radi dobijanja obradivih površina. Na brzo prilagovađavanje Ukrajinaca u novoj sredini, pokazuje rana pojava mješovitih brakova, a prve mještovite brakove Ukrajinci su sklapali sa srpskim stanovništvom. Sinoć su nam pokazali da Ukrajinci Prnjavora njeguju svoju tradiciju i običaje kroz rad više kulturno-umjetničkih društava i to UKPD Teras Ševčenko, Ukrajinsko kulturno društvo Červona Kalena, Lišnja i UKD Ivan Franko, Hrvaćani. Najveće ukrajinsko društvo je Teras Ševčenko i ovo društvo se razgranalo u gotovo svim mjestima gdje žive Ukrajinci u Bosni i Hercegovini. Za Prnjavor se može reći da je sjedište Ukrajinaca u Bosni i Hercegovini.

Doseljavanje Poljaka na ovo područje bilo je uslovljeno nepovoljnim feudalnim odnosima poljskih kmetova. U oblastima austrijske vlasti širili su se glasovi da Poljaci ako žele u Bosni mogu dobiti besplatno zemlju. Siromašni poljski kmetovi u početku to nisu mogli da povjeruju, a nisu tačno znali gdje se nalazi Bosna, ta „ obećana zemlja “. Tako su Poljaci naseljeni na području bivšeg prnjavorskog sreza 1892. godine i to u mnogobrojnim selima. Svako selo u kojem su živjeli Poljaci, imalo je neki orkestar. Poljske narodne igre polka i mazurka prihvaćene su i njegovane i kod domaćeg stanovništva. Danas na prostoru Općine Prnjavor živi oko 110 pripadnika ove nacionalne manjine, koji svoje običaje i tradiciju njeguju putem udruženja.

Dolazak Italijana

Područje Općine Prnjavor prvi su naselili Italijani i to 1881. godine. Osnovno zanimanje italijanskih porodica, bila je poljoprivreda u kojoj je prednjačilo ratarstvo i voćarstvo, a naročito gajenje vinove loze i proizvodnja grožđa i vina. Italijansko selo Štivor dobilo je ime tako što je u vrijeme njihovog doseljavanja, na tom području bilo dosta stabala šljiva. Italijanima tada nije bilo jednostavno da izgovore riječ šljivar, pa su izgovarali riječ stivar, zatim stivor i na kraju štivor. Svoje narodne običaje, jezik, kulturu i tradiciju njeguju kroz Udruženje Italijana Štivor, koje je nastalo 2002. godine spajanjem Udruženja građana „ Udruženje porodice Štivor “ i klub Trentini.Italijani su uzimali uvijek učešća u izgradnji, kako Štivora, tako i Općine Prnjavor, pa i šire tako što su bili poznati kao vrsni tesari i zidari. Prisustvovali smo nedjeljnoj misi u selu Štivor, na kojoj se dio bogosluženja obavlja na talijanskom jeziku.

Autori: Ermina Skorupan,  Vesna Andree Zaimović i Branimir Prijak (foto), Manjine.ba