Kompanije ali i 'obični ljudi' pomažu rad SOS Dječijeg sela

Naša novinarska ekipa posjetila je SOS dječije selo koje se nalazi u sarajevskom naselju Mojmilo. Najavljeno uručenje donacije kompanije  Chevrolet u iznosu od 19.500 KM bilo je samo jedan od razloga naše posjete. Organizacija SOS Dječija sela BiH se već 16 godina i na prostoru Bosne i Hercegovine brine o djeci bez roditeljskog staranja, a ovom donacijom dobila je sredstva kojom će biti pokriveni godišnji troškovi hrane, školskog pribora i ostalih potrepština jedne SOS porodice.

Vid brige o djeci bez roditeljskog staranja koji nudi SOS Dječije selo najbliži je životu koji djeca imaju u porodici, a trenutno u dva bosanskohercegovačka SOS sela, u Sarajevu i Gračanici, živi gotovo 300 mališana.

Prilikom dodjele čeka kompanije Chevrolet, Jernej Kolbl, direktor Chevroleta za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju je izjavio da su u Chevroletu ponosni što mogu na ovaj način pomoći „našoj djeci, jer su sva djeca jednog društva naša djeca o kojoj se treba brinuti“.

Donaciju kompanije Chevrolet organizaciji SOS Dječija sela BiH iskoristili smo za razgovor sa direktorom organizacije SOS Dječija sela BiH, Amirom Omanovićem i Lamijom Turčilo, najodgovornijom za fundraising poslove ove ogranizacije.

'Obični ljudi' pomažu SOS Dječije selo

Za brigu o djeci bez roditeljskog staranja su prvenstveno odgovorni centri za socijalni rad i oni su dužni osigurati sredstva za rad SOS Dječijeg sela, ali ova organizacija svoje djelovanje pospješuje i saradnjom sa društveno odgovornim međunarodnim i bosanskohercegovačkim kompanijama, te pojedincima koji žele poboljšati život djece smještene u SOS selima.

„Sav naš rad je i moguć zahvaljujući donacijama kompanija i pojedinaca, a sav novac koji dobijemo na taj način bude direktno utrošen za potrebe djece u dječijim selima, te za podršku našim programima Superbus i podrška socijalno ugroženim porodicama. Zbog toga pokušavamo na različite načine animirati zajednicu da podrže naš rad, smatramo da se cijela zajednica treba uključiti u brigu o djeci koja su, sticajem okolnosti, ostala bez roditeljskog staranja“, kaže Lamija Turčilo za naš portal.

„Pored kompanija koje pomažu SOS Dječija sela u BiH, među kojima je kompanija Bosnalijek pokazala dugogodišnju predanost ovoj organizaciji, naš rad se može podržati i kupovinom novogodišnjih čestitki koje izrađujemo, pomaganjem mladim ljudima iz SOS sela koji su na pragu samostalnosti, stipendiranjem ili zapošljavanjem djece...“, kaže Turčilo, dodavši da su u organizaciji SOS Dječija sela svjesni kako društvena odgovornost kompanija u BiH još uvijek nije na nivou na kojem bi trebala biti. 

Više informacija o načinima pomoći SOS Dječijem selu pronaći ćete ovdje.

„Moram reći da se vrlo često našim pozivima odazivaju i obični ljudi, pojedinci koji žele donirati novčani iznos koji mogu ili donirati hranu, odjeću, a nama znači mnogo njihov angažman u situaciji u kojoj živimo i u kojoj nije lako izdvojiti 5 ili 10 KM. Oni su svjesni da to nije puko davanje novca nego ulaganje u budućnost naše djece“, dodaje Turčilo.

Važnost neinstitucionalne brige o djeci

„Prateći trend deinstitucionalizacije, SOS porodica funkcionira kao i svaka, uslovno rečeno, normalna porodica, porodica raspolaže svojim budžetom, djeca idu u školu, SOS mama se brine o njima. Mi smo fokusirani na neinstitucionalne vidove brige o djeci, na porodični ambijent i topli dom za svako dijete, a s ponosom mogu reći i da je SOS Dječije selo prepoznato kao takvo u Bosni i Hercegovini“, kaže za portal Manjine.ba direktor SOS Dječijeg sela BiH, Amir Omanović.

Omanović naglašava da se formiranje SOS porodica radi pažljivo i planski, uzimajući u obzir posebne potrebe svakog djeteta, potrebe djece s određenim poteškoćama, premda je standard da u jednoj SOS porodici bude šestoro djece.

„Naš uspjeh, a i uspjeh cijelog grada, mjeri se djecom koja su iz SOS Dječijeg sela otišla u samostalni ili polusamostalni život, a takvih je mnogo. SOS Dječije selo je specifično po tome što se ne brine o djeci samo do njihovog punoljetstva, nego ih, na različite načine, pomaže sve dok ne počnu živjeti potpuno samostalno. Trenutno imamo pedesetak studenata koje podržavamo u njihovom školovanju. Teško je biti mlad, uspješan i samostalan“, dodaje Omanović.

Muškarci i parovi također su dobrodošli

SOS mama znači biti 24-satna mama šestoro, sedmoro mališana, sa svim obavezama koje to donosi. Posljednji konkurs za SOS mame raspisan je u oktobru, a iako se na njega prijavilo više stotina kandidatkinja, na kraju je ostalo tek nekoliko njih spremnih na težinu tog zadatka.

„Tek mali broj, 5-6 kandidatkinja, spremno je proći dvogodišnju edukaciju i školovanje za SOS mame, preuzeti porodicu i živjeti u jednoj od kuća u SOS selu.“

Omanović napominje da organizacija SOS Dječije selo ohrabruje i muškarce i parove da se prijave i postanu SOS roditelji, kako bi SOS porodica imala oba roditelja, ali da su se dosad pretežno prijavljivale žene.

„Ako želimo pratiti svjetske standarde u zapošljavanju, spol ne bi trebao biti nikakva prepreka kandidatima i kandidatkinjama da se prijave na bilo koji konkurs. U BiH je još uvijek izražen tradicionalizam, te se na konkurse za SOS roditelje prijavljuju pretežno žene. Mi sada strateški radimo na ohrabrivanju parova da se prijave“, kaže Omanović.