Četiri godine nadmudrivanja oko presude Sejdić-Finci

Godinu 2013., ali i sve godine od 2009. do sada, obilježila je upornost bh.lidera da se usprotive odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, donesenoj u tužbi Sejdić-Finci protiv BiH. Tom odlukom naloženo je otklanjanje diskriminacije prema onim koji nisu konstitutivni narodi, odnosno prema tzv. ostalim, kako bi se mogli kandidovati i biti birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Lideri su se bavili svim drugim pitanjima, posebno hrvatskim, umjesto provođenjem konkretne presude.

Tekst preuzimamo sa prijateljskog portala Slobodnaevropa.org

Evropski komesar za proširenje Štefan File, koji je uložio i previše truda i strepljenja kako bi bh. lideri postigli dogovor, nakon jednog od brojnih sastanaka je zaključio:

„Sa žaljenjem konstatujem da političke stranke nisu uspjele da ostvare nikakav značajan napredak na izvršenju presude u predmetu Sejdić-Finci.“

Neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava donijelo je BiH i druge međunarodne osude. Vijeće Evrope je razmatralo prijedlog za suspenziju BiH iz njenog članstva, u više rezolucija Evropskog parlamenta država je označena kao crna rupa u regionu, uskraćeno joj je 45 miliona eura iz  pretpristupnih fondova.

Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu o tome ko je kriv za i gubitak novca, kojim su se najvećim dijelom trebali finansirati projekti od životne važnosti, kaže Zara Halilović, Direkcija za evropske integracije:

„Da posebno istaknem koridor 5C i sito mrežu, transportnu mrežu za jugoistočnu Evropu, projekt koji je obuhvatao podršku i cestama i željeznicama, svim dionicama na ovim koridorima za koje je bilo potrebno da se završe poslovi na izradi svih potrebnih studija, dokumentacije i odrede pripremni radovi kako bi izgradnja tih dionica krenula“, navodi Zara Halilović.

Više pregovora, manje dogovora - moglo bi se reći za brojne sastanke u Briselu, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Budimpešti i Pragu.

„Naši političari se nisu naučili niti žele poštivati ustav i zakone svoje države, a evo i Suda za ljudska prava u Strazburu. Ovaj njihov nesistem, koji su pretvorili u sistem, apsolutno im odgovara“, zaključuje Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.

Sa svakim novim sastankom otvarali su se novi problemi, a ključni zadatak padao je zaborav. Božo Ljubić, tada u ulozi predsjednika HDZ-a 1990., tokom pregovora bio je među onima koji su zastupali tezu da istovremeno treba jačati poziciju konstitutivnih naroda:

„Parafrazirajući Voltera, dragi su mi Sejdić i Finci, ali još mi je draži hrvatski narod“, kazao je Ljubić.

Konkretnije, natojala se spriječiti situaciju koja je Željka Komšića dovela u Predsjedništvo BiH u dva mandata. Toliko puta pomenuti, član Predsjedništva Željko Komšić kaže:

„Oni non-stop razgovaraju o slučaju Komšić i kako to ubuduće prevenirati, a ne o tome o čemu govori presuda Sejdić-Finci, dakle da su u Ustavu mora garantovati potpuna ravnopravnost svim ljudima u BiH. Nemam ja ništa protiv rješavanja hrvatskog pitanja, ja imam protiv toga što oni hoće da postignu, a to je da niko više sličan meni ne može doći nikako u situaciju da bude na ovom mjestu. Hajdemo se vratiti priči o Sejdić-Finci, hajdemo da pravimo normalnu državu.“  

Na potezu federalna petorka

Gotovo je teško pobrojati sve prijedloge koji su u opticaju: kombinacija većinskog i elektorskog modela, direktan ili indirektan način biranja, kantoni kao podizborne jedinice, Federacija koja bi se kod izbora člana Predsjedništva dijelila na dva dijela. To je bio zajednički prijedlog SDA i HDZ-a BiH, čiji predsjednik Dragan Čović kaže:

„Dva člana u Federaciji biramo kroz dvije izborne jedinice, vrlo precizno. Dva člana Predsjedništa biramo kroz 10 županija ili kantona, po modelu minimalne multietničke zastupljenosti.“

Prijedlog je izazvao burne reakcije i protumačen je kao pokušaj stvaranja trećeg entiteta.

„Zloupotreba ide jako daleko u tome da se slučaj Sejdić-Finci pokušava iskoristiti za rješavanje tzv. hrvatskog pitanja, koji u konačnici ima interes da crta granicu trećeg entiteta. To je neprihvatljivo i EU mora biti vrlo selektivna i vrlo oštra prema onima koji te zahtjeve upućuju i prema onima koji na osnovu tog neprincipijelnog stava zaustavljaju našu zemlju prema EU“, kaže analitičar Zlatko Hurtić.

Stranke iz RS-a su postigle dogovor: član Predsjedništva iz ovog entiteta biraće se direktno, bez odrednice da je to Srbin. Sada je na potezu federalna petorka, kaže Lazar Prodanović, poslanik u Parlamentu BiH:

„Za nas je svaki prijedlog koji podrazumijeva direktan izbor članova Predsjedništva BiH, dakle jednog iz RS-a bez nacionalne odrednice i dva iz Federacije bez nacionalne odrednice, prihvatljiv", navodi Prodanović.

Prvog oktobra u Briselu je izgledalo da je dogovor čelnika sedam političkih partija na pomolu, ali u narednih 10 dana, što je bio rok, sve je palo u vodu. Tako su u decembru zaokružene četiri godine nadmudrivanja i rasprava o nečemu što treba izvršiti ili provesti, kaže sarajevski advokat Sead Hodžić:

„Pregovara se o nečemu o čemu se uopće ne smije pregovarati – jer o odlukama suda nema pregovora, ima samo izvršenje. Nažalost, tzv. lideri pregovaraju i o pitanjima koja uopće nisu tretirana oovom odlukom“, naglašava Hodžić.

Zlatiborka Popov Momčinović, sa Univerziteta Istočno Sarajevo, smatra da se predmet Evropskog suda sasvim pogrešno naziva slučaj:

„Nisu ni Sejdić ni Finci slučaj, već je slučaj upravo ova postojeća garnitura koja nema tog senzibiliteta, koja uopšte nema razmijevanja za drugog i za drugačijeg“, zaključuje Zlatiborka Popov Momčinović.