Centar za kulturu dijaloga Milorada Dodika

Legitimne odluke Sanje Vlaisavljević (Foto: radiosarajevo.ba)

Javna debata pod nazivom „Otvoreni dijalog u otvorenom društvu“, čiji su gosti bili Milorad Dodik i Valentin Inzko, a koju je u Sarajevu organizirao Centar za kulturu dijaloga, po mnogo čemu nije bila otvorena.

Ekskluzivna prava za Radončićevu TV

Jedino je TV Alfa, medij u vlasništvu Fahrudina Radončića, imala ekskluzivno pravo snimati cijeli tok debate koja je trajala skoro dva sata. Direktorica CKD-a Sanja Vlaisavljević, inače kolumnistica „Dnevnog avaza“ i „Glasa Srpske“, ovakav potez kratko je objasnila: „To je legitimna odluka organizatora.“

Drugi sporni dio organizacije debate, sudeći po mnogim pitanjima novinara, jeste i činjenica da su se pitanja gostima mogla postavljati tek pismenim putem uz pomoć ceduljica. Vlaisavljevićeva je i na ovu primjedbu imala sličan odgovor: „To je odluka organizatora i to je jedan od oblika uređene formalne debate.“

Na pitanje da li učesnici debate predstavljaju dva suprotstavljena politička fronta, Milorad Dodik je odgovorio da sebe ne doživljava kao Inzkovog protivnika. S druge strane, Visoki predstavnik rekao je da je iznenađen što je učesnik debate, jer je „bio najavljen kao uvodničar.“

Dodikov uvodni govor sveo se na to da su mediji iz Federacije BiH „najveći destabilizirajući faktor u Bosni i Hercegovini, a posebno neke emisije.“


Inzko i Dodik u otvorenom dijalogu (Foto: radiosarajevo.ba)

Dodik: "Mediji u FBiH su najveći destabilizirajući faktor"

Premijer Republike Srpske nekoliko je puta naglasio važnost „političke korektnosti“, ali je dodao da još uvijek nije utvrđeno šta je to politički korektno. Ipak, mediji u Federaciji BiH su, prema njegovom mišljenju, "politički nekorektni", za što navodi primjer Mladena Ivanića, „koji nije bio u ratu i koji je u Sarajevo došao da bude ministar vanjskih poslova a sami znamo kako je ispraćen“.

Na debati je Dodik iskoristio priliku i da kaže kako su "ne samo mediji, nego cijela Federacija BiH, kao organizaciono-administrativna jedinica u BiH, najveći problem ove zemlje". Požalio se da mu je to kao premijeru RS-a veliki problem, jer u Federaciji „nema adresu na koju bi se obratio".

Većina pisanih pitanja bila je upućena, naravno, premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku. Pored toga, uvodna pitanja direktorice CKD-a Dodiku bila su pitanja o nekim spornim i kontroverznim izjavama i stavovima predsjednika SNSD-a.

Dodik je naglasio da mu „nije problem“ doći u Sarajevo, a pored toga "cijeni napore koje Centar ulaže u razvoj demokratije i dijaloga".

Govornica za "legitimnog predstavnika srpskog naroda"

Komentirajući svoju izjavu o tome da "Srbima ne mogu suditi sudije muslimani", Dodik je promptno odgovorio da u Federaciji BiH „sude mediji“ i da se i „sudije boje medija da ih sutra ne stave na tapet“ i preusmjerio priču na rad Suda i Tužilaštva BiH.

Negiranje zločina na sarajevskoj pijaci Markale također je jedna od kontroverznih izjava Milorada Dodika, kojeg je na debati u Uniticu predsjednica CKD-a nekoliko puta okvalificirala kao „legitimnog predstavnika srpskog naroda“.

Dodik naglašava da nije negirao zločin na Markalama nego je "samo upozorio da postoje i drugi izvori o tome događaju".

„Moj zahtjev je bio da se još jednom prođe kroz sve to i da jedna neutralna međunarodna komisija utvrdi zaista činjenice oko svega toga kako se mi u budućnosti ne bismo sporili. Možete vi da donesete bilo kakvu sudsku presudu, ali ako postoje špekulacije koje imaju jasne izvore, onda ste u problemu da afirmišete ono što je sud presudio“, smatra Dodik.

Doček osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić, Dodik tumači na nivou njihovog međusobnog prijateljstva i da je imao obavezu kao prijatelj, „bez obzira što se bavi politikom“, ispratiti je u Haag, posjetiti je nekoliko puta u zatvoru i dočekati je u Beogradu. Govoreći o dočeku Plavšić, Dodik kaže da ona „nije opalila nijedan metak i da nije imala komandnu odgovornost“, a da je u Sarajevu od strane zvaničnika i predstavnika BiH dočekan Naser Orić, „koji je komandovao brigadama koje su počinile mnoge zločine oko Srebrenice prije masakra“.


Foto: radiosarajevo.ba

Opet o Srebrenici

Genocid u Srebrenici također je bio jedna od tema, jer je Dodik ranije imao nekoliko osporavajućih izjava o karakteru i kvalifikaciji zločina u Srebrenici. Za Dodika genocid u Srebrenici nije "najveća tragedija", kako je Vlaisavljevićeva okarakterizirala Srebrenicu, nego je to „raspad Jugoslavije, koji je doveo do dramatičnih zločina širom zemlje“.

Nazivanja Sarajeva Teheranom, Dodik tumači time što je u Sarajevu primjetan porast „političkog islama“, čiji je Teheran najbolji primjer.

"Sarajevo je postalo Teheran ponajviše zbog miješanja u politiku od strane reisa Cerića“, stav je Milorada Dodika.

Primjedba gostiju da su krsne slave zvanični praznici Republike Srpske za Dodika nije na mjestu, jer se „Srpska pravoslavna crkva ne miješa u politiku i ne preporučuje političarima šta da rade“. Reis Mustafa Cerić, prema Dodiku, ipak određuje bošnjačkim političarima šta da rade, pa tako „Lagumdžija neće pobijediti dok ga ne podrži Reis“.

Kultura dijaloga po Dodiku

Na pitanje kako vidi Bosnu i Hercegovinu za dvije godine, Dodik je kratko odgovorio: „Bez Inzka“. Visoki predstavnik je uz smijeh uzvratio da on BiH za dvije godine vidi „bez Dodika“.

Otvorena debata, otvoreni dijalog i otvoreno društvo ponukali su vjerovatno Milorada Dodika na još nekoliko doskočica i šala, koje su u jednom dijelu publike izazivale smijeh, a u drugom šutnju.

Na nekoliko puta postavljeno pitanje novinarke FTV-a o tome kako Dodik danas komentira izjave tipa „Volio bih da dobijete pritisak i da ti srce otkaže…“ ili „Što se tiče FTV-a, nek' se j…“ ili „To je neko s…nje od emisije“, Dodik je samo odgovorio da „ljudi pamte“.

Kada je predstavnik Centra za promociju civilnih inicijativa postavio pitanje o tome na osnovu čega tvrdi da je njegov rad dobar, Dodik je uputio kontrapitanje: „Jesu li to ovi što su tražili da nam se ukinu vize? Vidim da ima nekih nevladinih organizacija koji traže da se ne ukinu vize. Koji kreteni.“


Foto: radiosarajevo.ba

Budala, papak, kreten...

Na pitanja šta misli o položaju mladih u BiH, Dodik je odgovorio da je Bosna i Hercegovina „najbolje mjesto za mlade“.

Nonšalantno i s osmijehom tvrdi da se ne sjeća se da je novinare, kolege i javne ličnosti nazivao „budalama“, „papcima“, „kretenima“.

Na pitanje Vlaisavljevićke „šta najviše pogađa građanina Dodika“, premijer RS-a ustvrdio je da je to video-klip „Vidimo se u Bileći“, koji je emitirala Federalna televizija. Za direktoricu CKD-a taj satirični video-uradak je primjer govora mržnje, a građanina Milorada je uvrijedio jer je njegova porodica partizanska i jer je „dijete Kozare“.

Cijeli tok debate, zapravo, nije pokazao ništa novo. O političkim temama su i Inzko i Dodik ponovili svoje dobro poznate stavove, a Milorad Dodik je još jednom imao odličnu priliku da u Sarajevu objasni i sve svoje bahate izjave i "konačno razotkrije te medije u Federaciji, koji su krivi za nisku kulturu dijaloga i destabiliziraju BiH".

kenan, radiosarajevo.ba

Vezano:Ardian Adžanela: O zdravoj komunikaciji