101 razlog zašto (ni)smo glasali za žene

Radiosarajevo.ba

Broj izabranih žena na proteklim, lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini povećan je za dva posto u odnosu na prethodne lokalne izbore koji su održani 2008. No, ovaj broj je još uvijek izrazito mali i nedovoljan za zemlju koja nosi epitet 'demokratska', pokazali su rezultati akcije '101 razlog zašto glasati za ženu na lokalnim izborima' koji su danas, 4. decembra, predstavljeni u Sarajevu.

Alađuz se osvrnula i na entitetski te državni nivo vlasti te je podvukla kako RS stalno povećava broj žena koje učestvuju u vlasti, u Federaciji BiH je samo jedna, a u Vijeću ministara BiH niti jedna

Navedenu kampanju sproveli su Fondacija CURE i Udruženje Infohouse čija je direktorica Dženana Alađuz podvukla kako je po ovom pitanju u BiH danas gore nego 1985. godine „Te je godine u vladi bilo 25 posto žena, a danas su zastupljene tek u procentu od 15 posto... Nažalost, puno nam bolje ide recesija, nego demokratija“.

Direktorica Infohouse još je komentirala nedavni politički dogovor SDP-a i SNSD, i to dio koji se odnosi na prijedlog o uvođenju zatvorenih izbornih listi, čemu je nevladin sektor već iskazao protivljenje poručivši da se zatvaranjem izbornih listi građani/ke uskraćuju za pravo da direktno biraju kandidate/kinje. Međutim, čelnici stranaka tada su poručili da će ova promjena uticati da se poveća broj žena u vlasti, na što je Alađuz danas odgovorila: „To je neistina i mi ćemo se boriti protiv te opcije“.


Tačan broj i funkcije izabranih žena po kantonima bit će poznat sredinom ovog mjeseca, možda već 18. decembra

Potom se prisutnim novinarima/kama obratila Ramiza Tabaković, iz Općinskog vijeća Novi Grad, koja je učestvovala u kampanji koju su proveli CURE i Infohouse. Tabaković je bila mišljenja da kampanja nije bila dobro prepoznata od strane kandidatkinja koje nisu iskoristile sve potencijale koji su bili otvoreni ovom akcijom.

Na press-konferenciji je govorio i Bojan Pavlović, iz Infohouse-a, vođa tima za monitoring štampanih medija tokom izbora. Njegova je ocjena kako ima razloga i za zadovoljstvo i za nezadovoljstvo ulogom medija u kontekstu žena i političkih izbora; otkrio je kako je njegov tim pregledao 10,000 tekstova u više od 370 novina, magazina... Njegove su riječi da nije uočena niti jedna seksistička fotografija, što je veoma pohvalno, ali još uvijek se mora puno raditi s novinarima/kama na rodno-senzibilnom jeziku koji „nije zaživio u medijima“.



Pavlović je govorio i kako su stranke uglavnom radile na promociji kandidata, a ne kandidatkinja, kako se žene u medijima pojavljuju u deset posto slučajeva, citirane su u 14 posto slučajeva – muškarci su citirani u 74 posto slučajeva, a i jedni i drugi u 12 posto situacija. Negativnom konotacijom ocijenio je akciju Pressa RS – Biramo Miss Izbora, ali je pozitivnim ocijenio podršku medija koji su stali iza žena.

Zaključak je da sunajbolji rezultati kampanje zabilježeni u Visokom, gdje je jedna od učesnica ove akcije Amra Babić postala načelnica općine. Uz nju, u BiH su ukupno još četiri žene dobile načelnička mjesta, što je jedna više načelnica od 2008.

Alađuz je za kraj govorila i kako su kandidatkinje u više navrata njenom udruženju slale žalbe, o tome kako im nadređeni, čelnici partija „izlažu planove da se one trebaju odreći svojih glasova u korist muškaraca“. Ona tvrdi da je bilo „neobično puno ovakvih situacija“, ali da se kandidaktinje i dalje plaše javno i otvoreno govoriti o ovome...

Tekst i foto: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak