Pet životinja impresivnih osobina

Psi i mačke impresivne i inteligentne životinje, kao i delfini, slonovi, prekrasni tigrovi, papagaji…

Ali šta je sa životinjama za koje nemate prilku čuti svaki dan? Životinjama koje možda nikada nećete vidjeti uživo, pa čak ni na TV-u, životinjama koje su jednako impresivne kao i slavne ‘tv životinje’, ali ipak daleko manje poznate. Ovo su samo neke od njih…

5. Echidna (Trnoviti mravojed)

Trnoviti mravojedi su jedna od posljednjih vrsta sisavaca koja polažu jaja

Monotremata – sisari koji polažu jaja mogu se pronaći još samo u Australiji i Novoj Gvineji. Tačnije, danas možemo pronaći samo nekoliko vrsta ovih životinja od kojih su najpoznatije Trnoviti mravojed i Čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anatinus).

Echidna (Trnoviti mravojed) je direktni potomak prvih sisavaca koji su se odvojili od reptila. Prema analizama stučnjaka, trnoviti mravojed se odvojio od Čudnovatog kljunaša prije 112,5 miliona godina, kada je i postao kopnena životinja, piše Pixelizam.com.

4. Anableps (Četverooka riba)

Četverooka riba ima podijeljene oči, prilagođene gledanju iznad i ispod vodene površine (u isto vrijeme)

Ove neobične ribe mogu preživjeti izvan vode, također su ljevo’ruke’ ili desno’ruke’ a ljevo’ruki’ mužijak će se pariti samo sa desno’rukom’ ženkom (i obratno). Nastanjuju slatke vode i jako rijetko se mogu pronaći i u moru blizu obale.

Najfascinantnija stvar kod ovih riba su njihove oči. One su se prilagodile za gledanje iznad i ispod vodene površine – u isto vrijeme. Oči su smještene na vrhu glave, tako da gornja polovica očiju gleda iznad, a donja ispod površine vode. Dvije polovice su podijeljenje trakom tkiva, zbog čega ove ribe imaju dvije zjenice u samo jednom oku.

3. Limulidae (rak-potkovica)

Ovi rakovi su živi fosili, direktni predak pauka i škorpija

Limulidae (horseshoe crab / rak-potkovica) zapravo i nisu rakovi, oni su kliještari (Chelicerata) – živi preci prvih pauka na Zemlji! Njihovi najstariji pronađeni fosili stari su oko 450 miliona godina, a od tada, Limulidae se gotovo i nisu promjenili – zbog čega su i proglašeni živim fosilima.

Sa svojih 9 očiju i 5 pari nogu, Limulidae su usko vezani za prve pauke i škorpije koje su kročile kopnom. S obzirom da za 450 miliona godina nisu imali potrebu da napuste svoje prirodno stanište i da se prilagođavaju novim sredinama, ovi kliještari se nisu ni promijenili.

2. Oxudercinae

Ove ribe mogu hodati i živjeti na kopnu

Oxudercinae je podporodica velike riblje skupine glavoča (lat. Gobiidae) koje se mogu pronaći u oceanima širom svijeta.

Oni su u potpunosti amfibijske ribe, odnosno ribe koje mogu boraviti i na kopnu i pod vodom. Prsne peraje koriste za kretanje na kopnu, a također mogu i skočiti do 60 cm u zrak. One udahnu kisik na kožu a izdahnu na usta, žive uglavnom u blatu (zbog čega se i zovu Mudskippers na engleskom), a lako se prilagođavaju svim sredinama.

1. Caerostris darwini (Darwinov pauk)

Darwinov pauk može isplesti jednu od najvećih – i najsnažniju mrežu na svijetu

Darwinov pauk je tek nedavno otkriven (2001) a naučnici širom svijeta su odmah pali u njegovu mrežu – najjači biološki materijal na svijetu – 10 puta jači od kevlara, materijala od kojeg se prave pancirne veste!

Pored toga što može napraviti nevjerovatno snažnu mrežu, ovaj pauk pravi i najveću kružnu mrežu na svijetu – mrežu koja može imati površinu i do 2.8 metara kvadratnih. Svoje mreže pletu uglavnom preko rijeka ili manjih jezera koja mogu biti široka i do 25 metara! Evolucijski biolog Ingi Agnarsson, direktor Muzeja zoologije na sveučilištu u Puerto Ricu, zajedno sa svojim kolegama, otkrio je pauka na Madagaskaru. Kako i sam kaže, njihova prva reakcija bila je jednostavno “Wow!”

Ne zaboraviti: Proteus anguinus (Čovječja ribica)

Mnogi naučnici vjeruju da upravo ova životinja krije tajnu dugog života

Proteus anguinus ili Čovječja ribica je potpuno slijepa endemska vrsta vodozemaca koji žive duboko u evropskim pećinama. Prilagođeni su za život u potpunoj tami, gdje žive i do 100 godina. Mogu se pronaći u vodenim pećinama blizu Trsta, na jugu Slovenije, jugo-zapadnoj Hrvatskoj i u Hercegovini.

S obzirom da nemaju razvijene oči (jer im nisu potrebne), čovječije ribice su razvile nevjerovatno snažno čulo mirisa i sluha. Pećine Slovenije, Hrvatske i Hercegovine (BiH) pružaju sigurno utočište ovim endemskim životinjama (od posebnog naučnog interesa) već 20 miliona godina.