Predstavljamo strip: Tim & Dusty

Radiosarajevo.ba
Predstavljamo strip: Tim & Dusty

Stariji ljubitelji stripa sa naših prostora, koji su čitali Lunov Magnus Strip i Zlatnu Seriju, sjećaju se stripa koji je objavljivan od samog početka ovih edicija. Radi se o stripu Mladić sa Divljeg Zapada (Un ragazzo nel Far West), kod nas poznatijeg kao Tim i Dasti. Podljednja epizoda ovog stripa kod nas je objavljena krajem '80-ih godina.

U Italiji se ovaj strip pojavio 1958. godine, da bi decenijama nakon toga bio objavljivan i reprintovan u raznim edicijama, posebno u Collana Frontiera, Zenith i Collana Rodeo. U historiji talijanskog stripa Mladić sa Divljeg Zapada zabilježen je kao prvi strip koji je stvorio Sergio Bonelli. Nakon što je nekoliko godina radio na sada već zaboravljenim stripovima drugih autora, Sergio je stvorio junaka, koji će postati prototipom za brojne njegove naredne kreacije.

Nakon što je napisao scenario za nekoliko uvodnih epizoda, Sergio Bonelli je prepustio posao svom ocu Giovanniju Luigiju, da bi se kasnije često vraćao i pisao briljantne epizode. Od samog starta pa do kraja kao crtač je radio Franco Bignotti, koji je i prvi autor s kojim je Bonelli sarađivao. U radu mu je pomagao Giovanni Ticci, da bi se na samom kraju, u posljednje dvije epizode, uključio i Biralgo Balzano. Sve originalne naslovnice naslikao je Bignotti.

Ko je Tim Carter
Tim Carter je mladić sa tipičnom pričom za Divlji Zapad. Nakon što ostane bez roditelja, starateljstvo nad njim preuzima njegov stric Slim Carter, rendžer, koji odlučuje da napusti službu kako bi mogao da odgaja dječaka. Odlaze u Clayton, gradić u Koloradu, gdje Slim kupuje ranč i počinje da živi mirnim životom. Sa njima je i Slimov vjerni prijatelj Kopa, Indijanac čiji će uticaj na dečaka biti presudan. On Tima uči indijanskim dijalektima, čitanju tragova i dimnih signala i, uprkos Slimovom protivljenju, i rukovanju vatrenim oružjem. Timovo djetinjstvo naizgled prerasta u idilu, naravno - ne zadugo. U njihovim životima pojavljuje se Lucky Bear, kriminalac kojeg je Timov stric svojevremeno smjestio u zatvor, željan osvete. Nakon što je okupio svoju bandu, Lucky napada ranč Carterovih, a samo Tim uspjeva da preživi ovaj napad.

Od tada, jedini smisao Timovog života je osveta. Priključuje se američkoj vojsci, a vođen željom za samostalnošću i zahvaljujući poznavanju brojnih indijanskih dijalekata, postaje vojni tumač, a ne regularni pripadnik vojnih formacija. Već u prvim epizodama Tim se potvrđuje kao vrlo inteligentan mladi čovjek, što ne prolazi nezapaženo kod pretpostavljenih te on ubrzo postaje vojni izviđač, a zatim i pripadnik specijalne vojne službe (danas bi rekli vojne obavještajne ili tajne službe). Za razliku od sličnih strip junaka (Kita Tellera ili Kapetana Mikija), Tim Carter nikada nije vezan za neko posebno utvrđenje, niti teritoriju (mada se Fort Larami prikazuje kao neko osnovno Timovo boravište), tako da u narednim epizodama Tim odlazi na tajne zadatke koji se odigravaju gotovo u svim saveznim državama od Misurija do Kalifornije, pa čak i na Floridi i u Kanadi. U kasnijim epizodama, Tim je najviše prisutan sa obje strane meksičke granice.


Nepouzdani pratilac Dusty
Za razliku od većine Bonellijevih stripova, u Mladiću sa Divljeg Zapada u toku čitavog serijala imamo samo jednu jedinu ličnost koja se pojavljuje u više od jedne priče Timovog nerazdvojnog pratioca Dustyja Ryana. Dusty je nešto što čitavom serijalu daje posebnu notu. Iako je uvijek uz Tima, od njega gotovo da nikad nije bilo koristi. Štaviše, većina problema koje je Tim imao prilikom akcija izazvana je od strane Dustyja. Dusty i najjednostavniju akciju uspijeva da zakoplikuje do granica nemogućeg. Ovaj vojnik je, prije nego što je upoznao Tima, polovinu svog vremena u vojsci provodio guleći krompir, a drugu polovinu u zatvoru. Dusty je alkoholičar, vjerovatno i najpatološkiji alkoholičar viđen u svetu stripa. Dok oko njega zvižde projektili, Dusty samo gleda kako će se domoći viskija, čak i kad zna da Timov život zavisi od njega. Ta Dustyjeva bezočnost, nekada potpomognuta i nevjerovatnom glupošću (kao kada u salunu banditima odaje sve činjenice o tajnoj akciji za čašicu viskija) djeluju tako da ga čitaoci često mrze i bjesne na njega. Slično je i sa Timom – njegov odnos sa Dustyjem je sve samo ne prijateljski – prepun grubosti, omalovažavanja, vrijeđanja i teških reči. Ipak, kada se akcija završi, sve se vrati u normalu.


Tim gotovo da i nema prijatelja – on je usamljenik, poput Zagora, te možda baš zbog toga podnosi sve Dustyjeve gluposti. Sa druge strane, njegovi prijatelji su svi oni obespravljeni, ugroženi i pravdoljubivi. Među njima ima i onih sa druge strane zakona, odmetnika i pobunjenika. Za razliku od ostalih junaka ovog žanra, Tim nije nimalo osjetljiv na zakone – spreman je da muči svoje protivnike, ali i da ih pusti na slobodu, umjesto da ih privede. Također, ne samo da se borio na strani Zapate i drugih meksičkih pobunjenika, nego je i pljačkao banke i palio imanja moćnih veleposednika. Ono u šta je siguran je da je pravda za mnoge nedostižna te je on često uzima u svoje ruke.

Indijanci u Mladiću sa divljeg Zapada nisu nesretnici plemenitog srca, koje bljedoliki bjesomučno uništavaju – iako ima prijatelja među njima, kao što je Crveni Soko, čiji medaljon Tim nosi oko vrata. Tim smatra da je Indijancima mesto u rezervatima i da samo poštujući zakone Velikog Bijelog Oca mogu da opstanu.


Pravi predstavnik žanra
Tok priča u serijalu je u skladu sa žanrom – neprekidna akcija, bez kratkih međuepizoda (osim u pojedinim pričama), uvod je tek toliki da saznamo osnovne informacije, a onda se smjenjuju scene jurnjave kroz preriju, bjesomučnih obračuna sa najrazličitijim banditima ili indijanskim ratnicima. Protagonisti koje usput upoznajemo samo su stereotipi tragača za zlatom, rančera, indijanskih poglavica željnih da časno i brzo poginu, beskrupuloznih poverenika za indijanska pitanja, veleposednika koji su u sprezi sa političarima i oficirima… Ženskih likova gotovo da i nema, a ako ih i ima - pojavljuju se samo u nekoliko kadrova kao žene rančera ili kćerke naučnika…

Ono što se može izvući između redova je to da kada priča o Timu Carteru počinje – 1884. godine, Tim je samo dejčačić. Kada završava – a to je definitivno prije 1890. godine – Tim ne može imati više od dvadesetak godina. Uprkos tome, svi lični gubici koje je doživio – gubitak porodice, strica Slima i učitelja Kope, kao i sve nepravde kojima je u svega nekoliko godina boravka u vojsci svjedočio, trajno su ga oslobodili ideala koji se zove američki san i naučili ga da je pravda često tamo gdje je najmanje očekujemo, a da su njeni nosioci najrejđe oni kojima je to i zvanična dužnost. Upravo ova socijalna crta serijala činila je ovaj strip drugačijim, a nosila je u sebi i ono što se kasnije iscrpno i otvoreno pojavljuje u Kenu Parkeru – otuđenost države od pojedinca i dehumaniziranost pohoda na Divlji Zapad.

Serijal upravo tako i završava – razočaranošću, gorkim ukusom zbog nepotrebnih sukoba, kao i svješću da se sve to ni na koji način ne može izmjeniti i da su sve žrtve uzaludne, budući da ne mogu protiv mašinerije koja je predviđena samo za stvaranje novca. Tim se tako u posljednjoj epizodi pridružuje Dustyju, koji je naslijedio ranč i, slično kao i Kit Teller, postaje stočar.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak