Predstavljamo strip: Tex Willer
Tex Willer je talijanski strip-junak, koji je svoju premijeru na području Italije imao još davne 1948. godine. Prvi broj se zvao Misteriozni totem, a izlazio je u tzv. striscia formatu, tj. u obliku kaiša. Prvobitno se serijal trebao zvati Tex Killer, ali je došlo do štamparske greške. Budući da njegovi kreatori, scenarist Gianluigi Bonelli (obratite pažnju na prezime) i crtač Aurelio Galleppini, nisu polagali previše nade u njegov uspjeh, zadržali su ime Tex Willer. S pojavom i popularizacijom špageti-westerna u 60-im godinama prošlog stoljeća, Texova popularnost raste, tako da danas, 63 godine poslije, Tex se smatra dijelom talijanske kulture. Ide se toliko daleko da se smatra da svaki dom u Italiji ima bar nekoliko primjeraka Texa, a Umberto Eco navodi da može bez svega osim bez Texa.
Legenda o Noćnom Orlu
Tex Willer je rendžer u svojim ranim četrdesetim godinama života. On je član Agencije za indijanska pitanja i ujedno i poglavica Navaja, koji ga poznaju po imenu Noćnog Orla. Zajedno sa svojim nerazdvojnim prijateljem Kit Carsonom (stvarnom historijskom ličnošću), sinom Kitom Willerom i Indijancem Tiger Jackom se bori protiv zločina i nepravde širom Amerike, nerijetko, koristeći i manje dozvoljena sredstva.
Popularnost Texa je bila toliko jaka da se u jednom periodu prodavao u milion primjeraka, pa su čak razmišljali i o kreiranju spin-off serijala sa fokusom na njegova sina, Kita Willera, ali se od toga odustalo.
Kroz svijet Texa Willera je prošlo jako mnogo likova. Neki od njih su historijske ličnosti poput, već spomenutog, Kit Carsona, a tu su i Butch Cassidy i Sundance Kid, Buffalo Bill, George Armstrong Custer, Geronimo, Cochise i drugi. Od sporednih likova izdvajaju se El Morisco, meksički naučnik i okultista; Montales, guverner Sonore i jedan od najuticajnijih ljudi u Meksiku; Pat McRyan, gorostasni Irac sklon nevoljama; Jim Brandon, pukovnik kanadske konjičke policije; Gros-Jean, krupni Francuz koji živi u Kanadi; Nat McKennet, šerif New Orleansa; Tom Devlin, šerif San Francisca i drugi. Od negativaca vrijedi izdvojiti Mefista, iluzionistu, mađioničara i najvećeg Texovog rivala; Proteusa, majstora prerušavanja; Maestra, poludjelog naučnika deformiranog lica; Crnog Tigra, malajskog princa u izgnanstvu koji želi da iznutra podrije SAD…
400. broj je i posljednji broj Aurelia Galeppinija. Od broja 401, njega nasljeđuje Claudio Villa kao crtač naslovnica, što posve preporođuje malo stagnirajući serijal. Villa se pokazuje toliko uspješnim u tom poslu da crta remakeove naslovnica i prvih 400 brojeva za razne reprinte.
Tex brani Sarajevo
Popularnost Texa Willera na našim prostorima nikada nije bila baš bajna. Glavnog krivca možemo tražiti u izdavaču iz bivše Jugoslavije, Dnevniku, koji je odlučio da reprintuje serijal od prvog broja u momentu kad su nailazile najbolje epizode u serijalu, tako da je kod nas Tex, nažalost, nerijetko zapamćen kao suhoparni, dosadni western. Ipak, Tex se pojavio i u Sarajevu, kada ga je u okviru dječije serije iz 80-ih glumio Branko Đurić Đuro (jahao je na Gromu, konju-igrački iz Pionirske doline).
Dakako, takva popularnost se morala očitovati i u drugim medijima, pa je tako došlo i do filmske verzije Texa. 1987. godine redatelj Duccio Tessari snimio je film Tex e il signore degli abissi (Tex i Gospodar ponora, kod nas prikazan u okviru novogodišnjeg programa 1991./92.), ekranizaciju jedne od popularnijih priča u serijalu El Morisco. Glavnu ulogu tumačio je Giuliano Gemma, a o kvaliteti filma, nažalost, najbolje govori komentar iz jedne epizode Dylana Doga od strane Groucha: "To nije horror film, to je horror od filma".
Zdenko Voloder, gostujući autor
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.