Predstavljamo strip: Lazarus Ledd (VIDEO)

Tekst koji slijedi je izvod iz diplomskog rada Bibliografija stripa "Lazarus Ledd u izdanju Slobodne Dalmacije", našeg kolege Adnana Učambarlića, sa studija komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Na području bivše Jugoslavije najpopularniji strip-junaci bili su oni iz talijanske izdavačke kuće Bonelli. U prvom redu su to Zagor i Veliki Blek, a kasnije Dylan Dog, Mister No, Martin Mystere, Tex…

1994. godine, kada Slobodna Dalmacija ponovno pokreće strip-izdavaštvo, junaci koje izdaju su Zagor, Tex, Dylan Dog, Martin Mystere i, novi junak Bonelli kuće, Nathan Never. Uskoro, Slobodna Dalmacija na tržište dodaje još jednog strip-junaka, junaka talijanske izdavačke kuće Star Comics - Lazarus Ledda.

Žanrovski gledano, Lazarus Ledd je predstavljao mješavinu akcijskog stripa, horrora i SF-a. Strip je kreiran od strane scenariste Ade Caponea, koji se proslavio pišući Zagora, Mister Noa i Nick Raidera. Ideju za strip je dobio iz navedenih stihova One, pjesme irske grupe U2:

“Is it getting better,
or do you feel the same,
will it make it easier on you,
now you got someone to blame,
well it`s too late, tonight,
to drag the past out into the light,
one love, one life…”

I, zaista, prvi broj počinje sa tim stihovima, dok taksista noću luta po New Yorku. Riječ je o jedinstvenom serijalu u Italiji, jedinom koji je objavljivan u tzv. Bonelli formatu, van kuće koja je “izmislila” spomenuti format. Strip se pojavio 1993. godine, kada se u Italiji dešavao novi procvat stripa sa pojavljivanjem mnogih novih strip-junaka, što je, djelimično, i razlog zbog kojeg mu se nisu davale prevelike šanse za uspjeh. Ipak, serijal je doživjeo ukupno 151 broj regularne serije i 26 brojeva Extra serije, uz nekoliko Specijala. U Italiji se više ne izdaje.



Ko je Lazarus Ledd? Lazarus, skraćeno Larry, za prijatelje, je još jedan u nizu antijunaka, popularnih kod talijanske publike. To je proizvod želje tržišta za “ljudskijim” junacima, osobama sa izraženijim karakterom, manje savršenima od prijašnjih junaka.

Larry je čovjek sa burnom prošlošću, koji pokušava da započne novi život u New Yorku kao taksista. Tajanstvena organizacija koja vodi svoj privatni rat protiv zločina prijeti da će otkriti njegovu prošlost. Lazarus nema izbora i mora se povinovati ucjeni, vraćajući tako starog sebe, osobu za koju je vjerovao da ju je pokopao i ostavio u svojoj prošlosti. Uprkos pogodnostima koje dobija od svojih poslodavaca kako bi bio što učinkovitiji u tom ratu, Larry i dalje pokušava da pronađe neko oruđe protiv njih, kako bi se oslobodio njihove kontrole.



Lazarusov život je proživljavao mnoge promjene, pa je navedeni period samo jedan od status quoa koje je serijal doživio. Ta evolucija lika, pa i njegovog svijeta, je ono što izdvaja strip od ostalih talijanskih stripova, u kojima je početni status quo nerijetko zadan u kamenu, tj. nepromjenjiv. Evolucija lika je dosta tipičnija za američke superheroje, pa bi se, zbog toga, kao i same postavke "normalan čovjek danju - borac protiv zločina noću" moglo reći da je Lazarus strip američkog kova na talijanski način.

Još jedna stvar koja ga čini netipičnim je Larryev odnos prema ženama. Za razliku od junaka kuće Bonelli koji imaju ili jednu vječnu ljubav ili ljubav za svaki mjesec, Lazarus više izbjegava ljubav. Postoji ta vječna, tragično završena, ljubav Joelle, ali upravo zbog Joellina tragičnog kraja, kao i života koji vodi, Larry se trudi ne vezati, ne želeći unositi nasilje u druge živote.

Ono što vrijedi istaknuti je i tzv. muzička podloga, netipična za Bonneli junake. Skoro svaka epizoda ima muzičku podlogu, stihove koji prate određenu scenu, a neke su epizode u potpunosti bazirane na tim pjesmama, čineći tu pjesmu pokretačkim motivom priče.



Što se tiče sporednih likova, možemo spomenuti novinare iz New York Bugle, pri čemu prednjače Meg Ryan i Ben Wallace. Od taksista vrijedi izdvojiti Smileya, kao i čestu partnericu Vivian, tj. njen alter ego Mačku Kradljivicu. To je samo mali broj u nizu sjajno iskarakteriziranih sporednih likova iz serijala. Kao i u pravom životu i likovi iz Larryeva svijeta umiru, a ko umre, zaista i ostaje mrtav (za razliku od likova u ostalim stripovima, koji neprestano umiru i vraćaju se). Od negativaca vrijedi izdvojiti Dicka Freya, vođu tajanstvene organiziracije COBRA, čiji je i Lazarus nekad bio pripadnik.

Osim kreatora serijala, Adea Caponea, i drugi scenaristi su se okušali u Lazarusu, prvenstveno Marco Abate i Gianni Barbieri. Sa crtačke strane vrijedi spomenuti Giancarla Olivaresa, Alessandra Boccia, Fabia Bartolinia i Alfreda Orlandija…

Star Comics je priliku davao mladim talijanskim crtačima, ne toliko zbog neke izdavačke politike, koliko zbog nemogućnosti da priušte poznatije, kvalitetnije crtače. Većina crtača koji bi radili u Lazarusu su kasnije započeli sa radom u Bonelliju, čime je Lazarus postao nekom vrstom prijemnog ispita za Bonelli, što, dakako, nije bila namjera Star Comicsa. To je ujedno i jedna od najvećih zamjerki ovom stripu, pošto česta promjena crtača sa puno početnika rezultira katastrofalnim rezultatima i kvalitetnih radova nema baš puno, iako se ne smije zanemariti ni važnost pružanja šanse mladim nadama.

Lazarus je, nesumnjivo, bio dosta svjež strip na talijanskom tržištu, ali primjetan je ogroman uticaj američkog stripa. Redakcija New York Bugle, u kojoj Larry radi, je inspirisana redakcijom Daily Buglea, u kojoj radi Peter Parker - Spider-Man, Mačka kradljivica je dosta slična liku Catwoman, Ženi-Mački iz stripova o Batmanu, Dick Frey i sama organizacija COBRA dosta liče na Nicka Furya i organizaciju SHIELD iz Marvelovih stripova, Mračni Gyjex je koncepcijski dosta sličan Batmanu… Postoje još neke sličnosti, ali su ove najočitije.

Lazarus Ledd je na ovim prostorima doživio 61 broj regularne serije i 4 broja Extra serije. Slobodna Dalmacija je objavila 54 broja regularne serije i 3 broja Extra Serije, pri čemu je bitno reći da su izmijenili hronologiju Extra izdanja. Tako su brojevi 1, 2 i 3 po našoj hronologiji zapravo brojevi 7,8 i 5 po talijanskoj hronologiji. Nakon što Slobodna Dalmacija prestaje sa izdavaštvom stripova, posao izdavanja Lazarus Ledda preuzima Ludens, koji čine katastrofalnu grešku i preskaču 14 brojeva, čime su brojevi 55-58 regularne serije, zapravo, brojevi 69-72 po talijanskoj hronologiji, a brojevi 59-61 su, zapravo, brojevi 121-123, po talijanskoj numerizaciji. Ovako veliki skokovi nastaju na inicijativu samog scenariste Adea Caponea, koji ih predlaže kako bi se povećala prodaja. To šteti serijalu, koji je oduvijek bio jake hronologije, pa ne čudi slaba prodaja. Iako je upitno koliko je to do preskakanja, a koliko je do činjenice da se Lazarus nikada i nije prodavao dovoljno dobro. Teško je izgubiti publiku, koje skoro da nije ni bilo.

Generalni zaključak je da se radi o jednom zanimljivom strip serijalu koji ipak ima određenu i ciljanu publiku i koji nas svojim povremenim briljantnim epizodama upozorava da zaslužuje čitateljsku pažnju. Nažalost, kod nas nije uspio, a u međuvremenu je serijal ugašen i u Italiji i to je, čini se, kraj priče o ovom junaku...

Poslušajte pjesmu Evil is awake sa Lazarus Ledd Original Soundtracka: