Novac u ratnoj Bosni i Hercegovini

Raspadom SFR Jugoslavije raspao se i monetarni sistem kojem je pripadao i teritorij Bosne i Hercegovine.

Kao novonastala država Bosna i Hercegovina je trebala vlastite novčanice, a Narodna banka BiH zadržala je naziv dinar.

Likovna rješenja izradio je akademski slikar Dževad Hozo, a novčanice su sredinom 1992. godine emitovane u apoenima od 10, 25, 50, 100, 500 i 1000 dinara.

Na naličju novčanica od 10, 50 i 1000 dinara bila je panorama Starog mosta u Mostaru, dok je na preostalim novčanicama bio grb iz perioda vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića.

Ove novčanice zbog rata su puštene u opticaj u zeničkom i travničkom okrugu koji su bili pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine.

Sarajevski i travnički bonovi

Narodna banka BiH je za slobodne dijelove grada Sarajeva, početkom 1992. godine, štampala novčane bonove u apoenima od 10, 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000.

Novčanice su na licu i naličju imale grb Republike Bosne i Hercegovine. Tekst na novčanicama bio je ispisan i latinicom i ćirilicom, te je uključivao i hrvatsku leksiku.

Iako je bila velika inflacija nove novčanice nisu štampane, već su na postojeće doštampavane nule.

Narodna banka BiH je 1994. godine štampala drugu emisiju novčanica koje su imale iste motive, kao i one iz prve emisije, s tom razlikom što je umjesto Tvrtkovog grba stajao je grb Bosne i Hercegovine. Ove novčanice su, za razliku od onih iz prve emisije, korištene na cijelom teritoriju BiH koja je bila pod kontrolom Armije BiH.

Novac u Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini

Novčanice sličnog izgleda, samo sa nazivom Republika Srpska Krajina opticale su na okupiranoj teritoriji Hrvatske, ali on nije opticao u RS BiH.

U dijelu teritorije koji se nazivao Srpska Republika Bosna i Hercegovina, opticao je jugoslovenski dinar. Ipak, Narodna banka te samoprozvane republike 1992. godine štampala je vlastite novčanice u apoenima od 10, 50, 100, 500, 1000, 5000, 10 000 i 50 000. Motiv na novčanicama je Grb Republike Srpske.

Tokom 1993. godine došlo je do promjene naziva tog dijela teritorije, koja i danas nosi naziv Republika Srpska. Samim tim promijenjen je i naziv Narodne banka, a NB RS-a štampala je nove novčanice. Motiv i dizajn je bio jako sličan prvoj serij, sa tom razlikom što se na njima nalazio Petar Kocič.

Njemačka marka u BiH

Uporedo sa novčanicama koje su opticale na teritoriji Bosni i Hercegovini opticala je i njemačka marka.

Njemačke marke koristile su se u Bosni i Hercegovini sve do 1998. godine kada je Narodna banka Bosne i Hercegovine emitovala nove novčanice koje su nazvane konvertibilne marke.

Vezano:
Novac u srednjovjekovnoj Bosni
Novac u Bosni i Hercegovini: Groš i kruna
Novac u BiH između dva svjetska rata
Novac u BiH u periodu fašističke okupacije