'Facebook je stroj za digitalni nadzor'

Richard Stallman je jedan od pionira programiranja i internet aktivizma, osnivač Free Software fondacije, inicijator GNU programskog jezika, koji će kasnije Linus Torvalds doraditi u Linux, i jedan od najvećih zagovaratelja ideje slobodnog softvera. Poznat je po svojim, često, kontroverznim stavovima.

Svoju programersku i aktivističku karijeru je započeo u Artificial Intelligence Lab MIT-a, mjestu koje je smatrao "odličnim za unapređivanje softvera". No, atmosfera zajedništva koju je Lab imao se na kraju - raspala, smatra Stallman. 

Političke implikacije softvera je shvatio zahvaljujući hakerima i Greenblattovu iskustvu početkom 80-ih godina. 

"Greenblatt je lansirao projekt za izradu kompjutora koji bi radio na kompjutorskom jeziku LISP, jednom od najmoćnijih i najelegantnijih jezika. Želio je da takav stroj bude proizveden za razumnu cijenu. Odlučio je pokrenuti kompaniju, koja ne ovisi o vanjskim investitorima i njihovim hirovima. Nakon mnogo peripetija osnovale su se dvije firme, od kojih je druga – Symbolics - željela preuzeti A. I. Lab MIT-a. Konkurencija je uskoro shvatila da je Greenblattov plan uspio, pa su ga željeli još više zaustaviti. Zato su MIT-u ponudili svoj operativni sistem, uz uvjet da prestanu surađivati s Greenblattom. Pred kraj 1983. godine uspjeli su preuzeti A. I. Lab MIT-a", rekao je Stallman u intervjuu za Tportal. 

Greenblattovo iskustvo ga je podučilo da je potrebno imati besplatan operativni sistem koji može funkcionirati na svim računalima. 

"Korisnici ne smiju biti pod kontrolom proizvođača softvera", rekao je. 

Prvi korak u izgradnji tog softvera je bio GNU (Gnu Is Not Unix), programski jezik sličan Unixu. Rad na GNU-u je trajao nekoliko godina, a završen je nakon što je Linus Torvalds 1992. godine napisao kernel (jezgru), koji je nazvao Linux. Danas taj projekt svi nazivaju - Linux. 

"Ta konfuzija se proširila svugdje i ljudi danas koriste riječ Linux kako bi opisali i cijeli GNU, a to su dvije različite stvari. Zato danas većina ljudi koji koriste GNU misle da je sve započeo Torvalds. Naravno da sve to smatram neugodnim, a još više mi smeta što Torvalds ne prihvaća ideale slobode. GNU nije bio razvijen iz bilo kakvih tehničkih razloga, nego iz političkih", rekao je Stallman.

Jedan od razloga koji su ga ponukali na izradu GNU-a je i odbrana korisnika protiv zlonamjernog softvera. Po Stallmanu "ako korisnici ne kontroliraju program, onda program kontrolira njih". Na listi tih zlonamjernih softvera, po Stallmanu, su većina komercijalnih programa: Windows, Mac OS, iBiloŠta, Flash Player, Playstation 3, Amazon Swindle, većina današnjih telefona... No, nijedan od tih softvera ne može kontrolisati korisnika toliko kao - Facebook, kojeg Stallman naziva strojem za digitalni nadzor. 

"U Irskoj je jedan čovjek uspio od Facebooka dobiti sve materijale koje ta društvena mreža ima o njemu i dobio je 2000 stranica! Pa toliko o običnim građanima nisu imale ni sovjetske tajne službe. Digitalna tehnologija omogućava nadzor ljudi o kakvom je Staljin samo mogao sanjati. Moramo se oduprijeti i vladinom i korporativnom nadzoru. Facebook nije vaš prijatelj", zaključio je.