Apsurdne filmske scene inspirirane stvarnošću

Mnoge scene u američkim filmovima plešu po tankoj granici apsurda ili su jednostavno nemoguće. No, postoje i apsurdne scene, koje su zapravo inspirirane stvarnim događajem, koliko god to nemoguće zvučalo u nekim slučajevima. 

Face/Off

Face/Off je akcijski film hongkonškog redatelja John Wooa. Film prati Nicolas Cagea, koji glumi teroristu, i John Travoltu, FBI agenta, koji ga lovi. U jednom trenutku, njih dvojica zamijene lica. 

Prije nego što dođe do zamjene, vidimo scenu u kojoj Cage pokušava da pobjegne avionom, a Travolta ga zaustavi tako što zabije helikopter u avion. 

Scena je utemeljena na policiji iz Sao Paula u Brazilu, koji su 2009. godine zaustavili avion sa krijumčarenim dobrima, tako što su se zabili autom u avion. Avion je sadržavao krijumčarenih dobara u vrijednosti od 200 hiljada dolara, ukljućujući teke, kamere i biciklo. 

Nemoguća misija

U prvom dijelu serijala, Ethan Hunt mora da ukrade dokumente iz sjedišta CIA-e. Kompjuter s dokumentima je u zaštićenoj sobi, pa jedini način na koji to može izvesti je da se spusti sa plafona niz žicu i prebaci dokumente na floppy.

U martu 2010. godine grupa lopova je istim metodom kao i Ethan Hunt opljačkala Best Buy u New Jerseyu iz istog razloga kao i u filmu - zbog detektora pokreta na podu.

Kao i Tom Cruise u filmu, i oni su se morali spustiti s plafona kako bi ukrali ono što su htjeli, u ovom slučaju, 20 kompjutera vrijednih oko 26 hiljada dolara. Lopovi su bili toliko dobro pripremljeni da su čak stajali iza bannera u radnji, kako bi se osigurali da ih kamere neće snimiti.

Bezdan

U filmu Bezdan, Ed Harris glumi Buda, nadzornika na futurističkoj podzemnoj bušilici. U jednom trenutku, Bud mora da deaktivira bombu koja je preduboko da bi je mogli dohvatiti koristeći ronilačku opremu, pa oblači odijelo u kojem će "disati tečnost".

Dok tečnost počinje da puni njegova pluća, Bud se prepadne, ali ga umiri njegov kolega koji mu kaže "kako smo svi udisali tečnost devet mjeseci, tvoje tijelo se tog sjeća". 

Tehnologija za ovo je stvarna - sam film čak prikazuje pravi primjer; sa pacovom koji je potopljen u tečnost i koji se ne uguši. American Humane Association je čak ocijenila film "neprihvatljivim" jer su smatrali da "nije bilo nužno da se pacov potopi kako bi se scena snimila". 

Arnold Lande je čak 2010. godine patentirao ronilačko odijelo poput onog u Cameronovom filmu. Udisanje tečnosti umjesto zraka rješava najčešće medicinske probleme povezane s ronjenjem. 

Da Vincijev kod

U Da Vincijevom kodu policija pronađe ubijenu osobu koja je, uprkos nekoliko ubodnih rana nožem, uspjela da svojom krvlju napiše kompleksnu poruku, koja je, eventualno, dovela do identiteta ubice. Uprkos tome što pisanje vlastitom krvlju se čini nemogućim, bilo je nekoliko primjera.

Student u Engleskoj je, nakon što je proboden nožem 86 puta, svojom krvlju ispisao DAV na kompjuteru, ne koristeći tastaturu, već pisajući krvlju po monitoru. Ubrzo je uhapšen stanoviti David Heiss, koji je poslije i priznao zločin.

Sveeney Todd: The Demon Barber of Fleet Street

Sweeney Todd je film Tim Burtona o berberinu i pekaru koji sklope unosan dogovor: berberin ubija ljude, a pekar njihovo meso pretvara u ukusne pite s mesom, koje potom prodaje. Berberina glumi Johnny Depp, a pekarku glumi Helena Bonham - Carter.  

Lik Helene Bonham - Carter je baziran na Leonardi Cianciulli, Talijanskoj kućanici, koja je ubila tri žene, izrezala leševe na male komadiće i pretvorila ih u male čajne kolaćiće, koje je poslužila prijateljicama i porodici. U kolačima nije bilo ljudskog mesa, već samo krv žrtava, meso je pretvorila u sapun. 

"Čekala sam da se krv osuši, pa sam je pomiješala sa brašnom, šećerom, čokoladom, mlijekom, jajima i trunkom margarina. Napravili sam mnogo čajnih kolačića, koje sam poslužila prijateljicama, a jeli smo ih i ja i Giuseppe", rekla je Leonarda u izjavi. 

Cianciulli je sve tri svoje žrtve dovela sebi i potom ih ubijedila da se odsele i pripreme razglednice, koje će poslati svojim porodicama i objasniti im selidbu. Leonarda ih je onda ubila sjekirom, uzela novac i poslala razglednice, kako bi izbjegla sumnju. Kod trećeg ubistva, rekla je kako je postajala sve bolja u tome i da su i "kolačići puno bolji: ta je žena zaista bila slatka".

Njeno oružje je izloženo u Kriminološkom institutu u Rimu.