Turska gori, stižu dramatične poruke: "Izgubili smo sve"

Južna obala Turske je u plamenu. Na šumovitim brežuljcima antalijskog okruga Manavgat, oblaci gustog dima podižu se ka nebu jedan za drugim, jer, svaki put kada se jedan šumski požar stavi pod kontrolu, čini se da se drugi rasplamsava.

Krvavo crveno sunce probija se kroz izmaglicu. Kako se vidljivost vraća, otkrivaju se ugljenisani, skeletni ostaci onoga što su ranije bile šume i sela. Mnogi vjeruju da je to samo posljednji znak da svijet ulazi u eru klimatske krize, a Turska za to nije spremna, piše Al Jazeera Balkans.

Tokom proteklih šest dana, 132 razorna požara divljala su južnim, ali i ostalim dijelovima Turske, usmrtivši osam ljudi, te spalivši najmanje 118.789 hektara zemlje, prema podacima Evropskog sistema o šumskim požarima.

Iako postoje kontroverze, mnogi u Turskoj vjeruju da su požari posljedica “sabotaže” – što je teorija koju potiču mnogi političari, no, oni se podudaraju i s mjesecima velike suše i ekstremnih temperatura.

Antalya, turistički centar koji u ovo doba godine bilježi prosječnu temperaturu između 30 i 40 stepeni Celzija, ove sedmice se pržila na preko 40. Dana 20. jula, Turska je zabilježila najvišu ikada temperaturu, 49,1 stepeni Celzija na jugoistoku zemlje.

Mnogi požari proširili su se na šume blizu turističkih destinacija koje su popularne među domaćim i inostranim turistima, kao što su Bodrum i Marmaris.

Manavgat je među mjestima koja su najpogođenija požarima. Tamo su sezonski požari uobičajeni, a čak i zdravi po lokalni ekosistem, no, grupe za zaštitu okoline tvrde da nikada nisu vidjeli nešto ovakvo.

Krajolik je isušen, a vjetar jak, naročito onaj koji puše sa sjeveroistoka, koji u Turskoj zovu „poyraz“, što vlastima otežava borbu da požare stave pod kontrolu.

Malo selo Sirtkoy, čiji glavni prihod dolazi od uzgoja lovorovog lišća koje se koristi za kuhanje, u nedjelju ujutro bilo je u plamenu. U roku od sat, mjesna škola je uništena, a mnoge kuće pretvorene su u ruševine.

„Dan prije, sve je bilo normalno“, kaže stanovnik Mustafa, koji nije želio reći svoje prezime, pokazujući na još tinjajuću gomilu kamenja, koja je ranije činila kuću njegovog prijatelja.

„Vatra se javila u pet ujutro i spalila ovo. U šest sati, vatra je nestala, ali u devet, vjetar ju je vratio“, dodaje.

Kada je ekipa Al Jazeere stigla u Sirtkoy u nedjelju poslijepodne, avioni, borbeni lovci i radnici neumorno su se borili da obuzdaju vatru. Mnogi od radnika nisu imali ništa za zaštitu pluća, osim jednokratnih hirurških maski.

Mještani su poljevali vanjske zidove i posjede vodom, očajnički pokušavajući zadržati plamen, dok su neki pitali zašto vlasti tek trebaju preuzeti odgovornost za nedostatak priprema za katastrofu za koju su mnogi mogli vidjeti da stiže.

“Niko nije preuzeo odgovornost za ove požare. Nakon danas, nemamo više ništa“, kazala je Hatice Cinar, dok je iz obližnje šume dolazio zvuk rušenja izgorjelog drveća.

Cinar kaže da selo nije pogodno za uzgoj poveća ili stočarstvo, tako da mu jedini prihod dolazi od lišća. Ona ja imala oko 500 stabljika, te se nadala da će svom 18-godišnjem sinu osigurati budućnost, ali sada, sve je uništeno.

„Izgubili smo sve“, rekla je Cinar.