Tmurna prognoza za EU države članice: Mogla bi se stvoriti nova crna rupa u budžetu?

Godina 2026. mogla bi biti odlučujuća za europsko gospodarstvo.

Politico upozorava kako bi uvođenje reformiranih pravila potrošnje u Europskoj uniji i smanjen dotok novca od strane Europske komisije mogli stvoriti novu crnu rupu u proračunima već ionako ozbiljno zaduženih zemalja, posebno Francuske i Italije.

"Postoji rizik da se, ako ne uložimo dovoljno, vratimo u izgubljenu deceniju 2010-ih", kaže Nils Redeker iz think tanka s Instituta Jacques Delors.

Trending

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Protok vozila se odvija usporeno

Tržišta južne Europe nakon krize u eurozoni 2009. godine ozbiljno je pogodila dugotrajna recesija - naglo su rasli i javni dug i stopa nezaposlenosti, a negativnim trendovima nisu pomogle ni česte promjene vlasti.

"Komisija će 2026. ukinuti finansiranje nakon COVID pandemije. U isto vrijeme, vlade će morati nastaviti ulagati u zelene i digitalne projekte, ali bez finansiranja iz Bruxellesa. Zemlje s velikim dugovima vjerovatno će podnijeti najveći teret šoka, što će dodatno pogoditi njihova tržišta, a to će ipak imati vrlo direktan učinak i na politike tih država", upozoravaju ekonomski analitičari.

Prijeti katastrofa

Prema reformiranim pravilima, glavni gradovi EU-a složili su se da će odbiti godišnje povećanje kamatnih stopa od 2025. do 2027. od fiskalne prilagodbe koja se zahtijeva od zemalja koje premašuju prag deficita EU-a. Ova nešto labavija pravila trebala bi pogodovati zemljama (poput Italije i Francuske) za koje se smatra da će se u nadolazećim godinama suočiti s prekomjernim deficitom.

"Zemlje bi mogle izbjeći katastrofu ako, počevši od sada pa sve do 2027., počnu drastičnije vladati potrošnjom", rekao je Jeromin Zettelmeyer, direktor think tanka Bruegel.

21.03.24. 10:00

Hoće li BiH dugo čekati: Koliko je vremena trebalo sadašnjim članicama da uđu u EU?

A tu je i još jedan problem - potencijalni povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a mogao bi potaknuti zemlje EU-a da povećaju svoje troškove za odbranu.

Izvršna vlast EU-a isključila je mogućnost produženja mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) nakon 2026., koji je 2020. zamišljen kao jednokratna mjera za rješavanje gospodarskih posljedica pandemije.

"Većina kohezijskih sredstava EU-a - uglavnom izdaci za infrastrukturu za siromašnija područja - bit će podijeljena nakon 2026. i moći će se koristiti za popunjavanje praznine koju je ostavio RRF", izjavio je jedan diplomat EU-a, ali mnogi misle da to ipak neće biti dovoljno.