... / Kakva je statistika danas kad se poredi smrtnost sezonske gripe i COVID-a

27. 05. 2020. u 11:34:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 10

Još od ranih dana nove pandemije mnogi su nastojali usporediti COVID-19 s gripom. Ta potreba nastavila se sve do današnjih dana.

Razlozi su jasni. Svi, uključujući opću populaciju, naučnike i one koji uređuju zdravstvene politike, žele znati koliko je opasan COVID-19, kako se prenosi, koga i kako pogađa i sl., a kao najsličnija poznata bolest nameće se gripa.

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer za Index.hr

No treba imati na umu da je ipak riječ o dvije različite bolesti koje uzrokuju dva virusa koji se međusobno razlikuju kao lavovi i pirane. COVID-19 uzrokuje virus SARS-CoV-2 iz obitelji Coronaviridae, a gripu uzrokuju virusi koji pripadaju obitelji Orthomyxoviridae.

COVID-19 krenuo je iz jednog središta, od nekolicine oboljelih, a sezonska gripa se s miliona ljudi na jednoj polutci prenosi na milione na drugoj.

Osim toga, te dvije bolesti razlikuje činjenica da je gripa s nama već desetljećima, pa i stoljećima, baš kao i neke prehlade koje uzrokuju drugi koronavirusi, dok je SARS-CoV-2 u ljudskoj populaciji tek nekoliko mjeseci pa protiv njega nemamo ni učinkovitog lijeka ni cjepiva. On se za sada pokazao kao opasniji od prehlada i sezonske gripe, a jedino što efikasno suzbija njegovo širenje su karantene i mjere društvenog distanciranja koje se uobičajeno ne koriste u borbi protiv sezonske gripe.

Unatoč svemu, sada kada znamo značajno više o covidu-19, možemo ipak napraviti nešto smislenije usporedbe s gripom od onih s početka pandemije. Pritom treba imati na umu da o virusu SARS-CoV-2 još uvijek ne znamo ni približno onoliko koliko znamo o gripi. Također valja još jednom podsjetiti da znanost ne funkcionira tako da nešto što se utvrdi u jednom trenutku vrijedi za sva vremena, kao neka apsolutna istina. Bolja, dugotrajnija istraživanja mogu značajno promijeniti naša shvaćanja bolesti koju istražujemo. Ta istraživanja nastavit će se još godinama.

COVID-19 je zarazniji od gripe

Jedno važno svojstvo o kojem se puno govorilo i koje se od ranih dana pandemije često uspoređivalo jest zaraznost novog koronavirusa jer o njoj, među ostalim, ovisi koliko se bolest brzo širi te koliki udio stanovništva mora biti prokužen da bi se stekao kolektivni imunitet. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je COVID-19 zarazniji od gripe. Naučnici procjenjuju da je R0, broj ljudi koje jedna zaražena osoba zarazi, između 2 i 2,5. Za usporedbu, R0 sezonske gripe je oko 1,3.

Ključni razlog vjerojatno je to što zahvaljujući prirodnoj prokuženosti ili cijepljenju, dobar dio populacije u svijetu ima neki imunitet na gripu, dok na covid-19 nema. Procjene Imperial Collegea u Londonu pokazale su da bi s vremenom između 60 i 80 posto populacije moglo biti zaraženo prije nego što se razvije kolektivni imunitet.

Naravno, za očekivati je da će se ova procjena još mijenjati.

COVID-19 ubija značajno više ljudi od gripe

Od početka pandemije osobito se puno pozornosti posvećivalo smrtnosti COVID-19. U ovom trenutku nju je još uvijek teško uspoređivati sa smrtnošću gripe. Prije svega, postoje različita mjerenja smrtnosti, od kojih se jedno izražava kroz udio smrti u odnosu na potvrđeni broj zaraženih CFR (case fatality rate). Tu je problem što taj udio ovisi o tome koliko je oboljenja prepoznato i registrirano, a koliko prolazi ispod radara s blagim simptomima ili bez njih. Također, mnogi umrli prolaze nezabilježeni jer se smrt može pripisati drugim uzrocima, primjerice nekoj kroničnoj podliježućoj bolesti. Naučnici stoga uvijek nastoje što prije doznati udio umrlih u ukupnom broju zaraženih koji će uključivati i one nezabilježene s blagim simptomima ili bez njih, tzv. IFR (infection fatality rate)

Postoje i drugi načini utvrđivanja i uspoređivanja smrtnosti neke bolesti.

Primjerice, možemo uspoređivati brojeve prijavljenih umrlih u danu u jeku epidemije. Na temelju njih napravljen je donji grafikon objavljen na stranici Information is Beautiful koji pokazuje koliko je u prosjeku života dnevno u svijetu odnosio COVID-19 tokom ove pandemije u usporedbi s prosjekom za druge zarazne bolesti, uključujući i sezonsku gripu i pandemijsku svinjsku gripu iz 2009. Na njemu se vidi da je COVID-19 izbio na visoko treće mjesto, dok je sezonska gripa zauzela 9. mjesto, a svinjska 10.

Poređenja bolesti - undefined

Foto: Index.hr: Poređenja bolesti

No broj prijavljenih smrti od obje bolesti značajno je manji od stvarnog broja ljudi koji umiru od njih. Kada WHO govori o procjeni prema kojoj u svijetu godišnje od sezonske gripe umre između 290.000 i 650.000 ljudi, treba imati na umu da je to sasvim drugačiji način računanja koji ne uzima u obzir samo prijavljene smrti već radi procjene koje dijelom uzimaju u obzir povećanje, odnosno višak smrtnosti koju u sezoni uzrokuje gripa, a koje se može pripisati toj bolesti. Uočimo da je već sada broj potvrđeno umrlih od COVID-19 (oko 350.000) veći od donje procjene broja smrti za sezonsku gripu. 

Kako bi prekinuli uspoređivanje krušaka i jabuka, odnosno procjene smrtnosti gripe s brojem prijavljenih smrti od COVID-19, američki naučnici s Medicinskog fakulteta na Harvardu i Sveučilišta Emory nedavno su proveli istraživanje koje je objavljeno u uglednom američkom časopisu JAMA Internal Medicine. Ono je pokazalo da je u ovoj epidemiji u SAD-u sedmično bilo oko 20 puta više smrtnih slučajeva od covida-19 nego od gripe u najsmrtonosnijoj sedmici prosječne sezone gripe.

Njihova procjena pokazuje još značajno veću razliku u smrtnosti od one prikazane na gornjem grafikonu. Ta razlika proizlazi iz različitih načina računanja i različitih okolnosti. Jednim dijelom visoka smrtnost COVID-19 posljedica je činjenice da u velikim kriznim žarištima kao što je New York dolazi do preopterećenja sistema tako da manjka važne medicinske skrbi i opreme pa mnogi koji bi u boljim uvjetima mogli biti spašeni umiru.

Višak smrtnosti u New Yorku koji se povezuje s COVID-19

U priči o smrtnosti također treba uzeti u obzir da se covid-19 još nije proširio cijelim svijetom. U nekim zemljama južne hemisfere on tek uzima zamah. Osim toga, od njega još uvijek nije obolio ni približno toliki dio populacije koliki za hladnijeg doba godine oboli od gripe. S druge strane, čini se da na COVID-19 sezonski klimatski uvjeti imaju manji utjecaj pa bi njegova sezona mogla potrajati duže od sezone gripe. Nadalje, sezona gripe počela je još u oktobru 2019, dok je COVID-19 ozbiljnije krenuo tek početkom 2020.

Razlike u smrtnosti covida-19 među raznim zemljama mogu se objasniti raznim faktorima, među ostalim, i udjelom starijih u populaciji. Primjerice, smrtnost u Italiji dijelom je bila visoka zbog toga što je italijansko stanovništvo jedno od najstarijih na svijetu. Također, italijanski liječnici su vrlo dosljedno identificirali sve osobe umrle od COVID-19, dok s druge strane nisu laboratorijski dijagnosticirali sve oboljele.

Konačno, posebno je važno ponoviti da bi ukupne brojke oboljelih i umrlih od COVID-19 bile bitno drugačije da mnoge zemlje nisu uvele stroge karantene i mjere društvenog distanciranja.

U tom kontekstu zanimljivo je da su karantene i društveno distanciranje, organizirani radi suzbijanja COVID-19, značajno skratili ovogodišnju sezonu gripe. Prema uglednom časopisu Nature, ovogodišnja sezona tih bolesti skratila se za oko šest sedmica. Budući da, prema procjenama WHO-a, u svijetu godišnje od sezonske gripe umre između 290.000 i 650.000 ljudi, procjenjuje se da su karantene spasile više desetaka hiljada života koje bi ona odnijela da nije bilo epidemioloških mjera.

Smrtnost po dobi

Covid-19 se od sezonske gripe razlikuje i po tome što drugačije pogađa različite dobne skupine. Naime, od gripe uglavnom najteže obolijevaju djeca koja još nemaju razvijen imunitet i stariji čiji je imunološki sustav oslabljen. Smrtnost COVID-19 raste sa starošću.

Veliki raspon težine bolesti

COVID-19 može proći s vrlo blagim simptomima ili čak bez njih. No on češće nego gripa napada donje dijelove dišnog sistema, a jedno istraživanje objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine otkrilo je da uzrokuje i veća oštećenja na njima. Naime, virus uzrokuje oštećenja na unutarnjim ovojnicama krvnih žila u plućima. Rezultat je da se blokira izdvajanje CO2 iz krvi koja prenosi kisik u kapilarama pluća, što u konačnici uzrokuje otežano disanje. Oštećenja krvnih žila nadalje uzrokuju druga oboljenja kao što su gubitak mirisa, moždani udar i Kawasakijeva bolest kod djece. Konačno, COVID-19 može uzrokovati zgrušavanje krvi, zatajenje vitalnih organa poput bubrega i jetre te septični šok.

Gripa i COVID-19 prenose se slično – kapljicama

WHO je nedavno objavio da se COVID-19 najvjerojatnije primarno prenosi kapljicama. Te kapljice pune virusa ljudi mogu izbaciti u zrak kašljanjem, kihanjem ili govorenjem. Netko drugi može ih udahnuti i zaraziti se. Smatra se da u zraku ne mogu dugo lebdjeti jer moraju biti dosta velike da bi sadržavale dovoljno virusa koji je značajno veći od virusa gripe.

No neka istraživanja utvrdila su da bi se COVID-19 mogao prenositi i u malenim česticama, osušenim jezgrama kapljica, koje mogu dulje lebdjeti u zraku i prenositi se kroz ventilacijske sisteme.

Virusi također mogu završiti na nekim površinama koje ljudi mogu dodirivati rukama te ih potom prenijeti u usta, nos ili oči. Smatra se da na čvrstim, glatkim površinama mogu preživjeti oko tri dana, a na hrapavim, kao što je karton, oko jedan dan. Međutim, sposobnost virusa da zarazi ljude u takvom načinu prijenosa naglo opada, osobito ljeti kada je u zraku više vlage koja se nakuplja na kapljicama i povećava im težinu, a posebno brzo na sunčevim ultraljubičastim zrakama koje uništavaju viruse.

Smatra se da smo sigurni ako se od zaražene osobe držimo na udaljenosti većoj od dva metra, no to se preispituje jer mogućnost da se COVID-19 širi preko malenih čestica navodi na zaključak da bi se virus mogao prenositi na veće daljine, čak i disanjem. Postoji neka mogućnost da se virus prenosi i preko izmeta, no ona je mala.

Slično vrijedi za gripu, s tim da su virusi gripe manji pa ih više stane u manje kapljice.

NEMA KOMENTARA