Je li borba protiv COVID-a u Njemačkoj zastarjela?

U Njemačkoj niko ne zna koliko je građana već preboljelo koronu ili koliko je tačno cijepljenih osoba. Podaci o zauzetim krevetima u bolnicama dolaze prekasno, a nisu ni precizni. Njemačka je prvu godinu pandemije dobro prevladala, ali u drugoj vlada digitalna pustoš.

Stručno vijeće koje savjetuje saveznu vladu po pitanju pandemije to je kritiziralo već krajem januara i upozorilo da se Njemačka trenutno kod procjene soja omicron u prvom redu oslanja na rezultate istraživanja iz Velike Britanije, Danske i SAD-a. A te rezultate nije uvijek moguće primijeniti na ovdašnju situaciju, upozoravaju njemački stručnjaci. Upravo zato su moguće pogrešne procjene, piše DW.

Slične izjave čuju se i od doktora specijalista intenzivne medicine. Šef registra Njemačkog interdisciplinarnog udruženja za intenzivnu i hitnu medicinu (DIVI) Christian Karagiannidis kaže:

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

"Ono što mi trebamo je maksimalna digitalna ofanziva. Ovo što sada imamo i ta uvijek ista upozorenja koja svakodnevno slušam, od zaštite podataka do ovog ili onog – to je relativno mnogo toga onemogućilo u zadnje dvije godine. Mislim da bi nova vlada ispravno postupila kada bi sve počela od početka, uzela novac i spojila prikupljene podatke."

Norveška pokazuje kako se to radi

Koliko je to važno za suzbijanje pandemije pokazuje primjer Norveške. Tamo već dvije godine postoji registar koji objedinjuje brojne podatke o cijepljenju, rizičnim skupinama i određenim zanimanjima. Podaci su anonimni i pristup njima imaju samo malobrojni suradnici Norveškog instituta za javno zdravstvo.

Jedan od njih je Jasper Littmann. On je zamjenik voditelja norveškog programa cijepljenja.

"Cilj nije jednostavno povezati sve podatke, nego raspolagati relevantnim podacima kako bi se na pitanja važna za suzbijanje pandemije mogli što brže i preciznije dobiti odgovori", kaže on u razgovoru za DW. To je, napominje, prije svega bilo važno na početku pandemije. Jer, kada nije bilo dovoljno cjepiva Littmann i njegovi kolege mogli su zahvaljujući registru tačno izračunati u kojoj norveškoj regiji žive rizične skupine i onda tamo ciljano isporučiti cjepivo.

Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.