Da li Izrael može ekonomski izdržati rat u Palestini?

14
DW
Da li Izrael može ekonomski izdržati rat u Palestini?
Foto: IDF / Ilustracija (na slici nije događaj opisan u tekstu)

Između 200 i 250 hiljada Izraelaca evakuirano je iz graničnih područja prema Libanonu i Pojasu Gaze i smješteno na drugim područjima. Osim toga u vojsku je mobilizirano oko 360 hiljada rezervista, kako bi se borili protiv Hamasa, Islamskog džihada i Hezbolaha. Na područjima evakuacije su zatvorena poduzeća i trgovine.

Nakon terorističkog napada Hamasa od 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, u Izrael više ne dolaze ni turisti. Gotovo nijedna strana avionska kompanija ne leti za Izrael, kaže profesor Dan Ben-David, ekonomski stručnjak na Institutu Shorech i Univerzitetu u Tel Avivu u razgovoru za DW. I to u zemlji u kojoj brojni ljudi žive od turizma. ekonomija je gotovo zaustavljena, kaže ovaj ekonomist. Kako izraelska ekonomija može s time izaći na kraj?

"Posljedice ovise o cijelom nizu varijabli: koliko dugo će rat trajati? Hoće li Hezbolah ući u rat? I ako se rat nastavi, koliko dugo ćemo trebati rezerviste?"

Igre oko Južne interkonekcije: Tuđmanov obavještajac u operaciji protiv SAD-a, BH Gasa i Sarajeva

Igre oko Južne interkonekcije: Tuđmanov obavještajac u operaciji protiv SAD-a, BH Gasa i Sarajeva

"Kad je 360.000 ljudi u vojsci, to znači da ni njihove supruge ne mogu raditi. Jer, neko se mora brinuti o djeci, tim više što su i brojne škole zatvorene", kaže Ben-David.

"U Izraelu, istina, samo oko deset posto zaposlenih radi u branšama za visoku tehnologiju, ali oni su odgovorni za više od 50 posto našeg izvoza", objašnjava profesor sa Univerziteta u Tel Avivu.

Izraelski vojni pilot otkrio šokantne detalje: "Vojska koristila 'Hannibalov protokol' nad taocima"

Izraelski vojni pilot otkrio šokantne detalje: "Vojska koristila 'Hannibalov protokol' nad taocima"

Ti ljudi su relativno mladi, a velik do njih je sad u vojnim odorama u Gazi ili uz granicu prema Libanonu i ne rade svoj posao. To nije kao kad 10 ili 20 posto ljudi bude pozvano u vojsku pa BDP padne za 20 posto, objašnjava Ben-David.

Radi se prije svega o tomu, ko su ti ljudi. To su prije svega mladi, dobro obrazovani ljudi, koji su sad u vojsci. A to su obično oni koji su najproduktivniji. "Oni koji nisu pod vojnom obvezom, primjerice ultraortodoksni ili arapski Izraelci, imaju vrlo nisu produktivnost", naglašava profesor Ben-David.

Direktor instituta Israel Democracy Institute Gilad Malach kaže da gotovo polovica ultraortodoksnih muškaraca nije zaposlena. Oni sa svojim porodicama, koje obično imaju puno djece, žive od državnih subvencija, koje bi Netanjahuov ultraortodoksni koalicijski partner rado još povećao.

Zato je ekonomska šteta još veća kad upravo najproduktivniji, dobro obrazovani Izraelci budu mobilizirani u vojsku i potpuno izostane njihov ekonomski doprinos. "S obzirom na to da smo jako ovisni o visokoj tehnologiji, što je i dobro i loše, svi smo svoja najbolja jaja stavili u jednu košaru", kaže Ben-David. To znači da će svi u Izraelu imati poteškoća ako branša visoke tehnologije doživi nazadovanje.

U prošlosti je hightech-branša često Izrael spašavala od težih posljedica ekonomskih kriza. Zahvaljujući visokoj tehnologiji Izrael je brže izlazio iz recesije ili je potpuno izbjegavao ekonomske poteškoće koje su zahvaćale ostatak svijeta.

Izraelska vojska pucala na Palestince: Jedna osoba ubijena

Izraelska vojska pucala na Palestince: Jedna osoba ubijena

Nakon drugog palestinskog ustanka (od septembra 2000. do februara 2005., op. ur.) izraelsko ekonomija je bilo na koljenima, dok se nije smanjio broj samoubilačkih atentata i Izrael progurao vojnu kontrolu nad Zapadnom obalom Jordana.

"Ali, ekonomski uspon nakon toga bio je fenomenalan, jer je visoka tehnologija bila glavni motor ekonomskog rasta. Onda je došla velika recesija 2008. i 2009., najteža recesija u zapadnom svijetu od svjetske gospodarske krize 1930-ih godina. Ali, Izrael ju nije ni osjetio, jer ju hightech-branša u cijelom svijetu gotovo uopće nije osjećala. S obzirom na to da se visokoj tehnologiji ovdje daje velika važnost mi to nismo ni osjetili", naglašava Ben-David.

Slično je Izrael prošao i kroz pandemiju COVID-a. Pandemija je pogađala svaku zemlju, u industrijskim zemljama milioni ljudi gotovo nisu uopće radili neko vrijeme. "Ali, Izrael se brže oporavio nego i jedna druga zemlja OECD-a. Opet je bilo presudno da branša visoke tehnologije nije bila tako jako pogođena u cijelom svijetu. A s obzirom na to da je hightech u Izraelu važniji nego drugdje, naše ekonomija se jače oporavila", kaže profesor Ben-David.

Njegov zaključak je jasan: ako rat s Hamasom ne bude predugo trajao i libanonski Hezbolah se ne uključi u rat, onda bi se izraelska ekonomija brzo moglo vratiti staroj snazi.

Hoće li do toga doći ovisi, po mišljenju ovoga gospodarskog stručnjaka, prije svega o tomu hoće li na vlasti ostati Benjamin Netanjahu i njegovi sljedbenici. Jer, do masakra od 7. oktobra zemlju su potresali protesti protiv Netanjahuove pravosudne reforme.

Počelo primirje u Pojasu Gaze: Ovo su detalji

Počelo primirje u Pojasu Gaze: Ovo su detalji

Nije, istina, došlo do potpunoga ekonomskog zastoja, ali su investicije osjetno smanjene. Smanjene su investicije u visoku tehnologiju, vrijednosti dionica su pale. Brojni Izraelci su svoj novac povukli iz Izraela, vrijednost šekela (izraelska valuta, op. ur.) je osjetno pala", kaže profesor Ben-David, uvjeren da bi padom Netanjahua branša visoke tehnologije ostala neoštećena.

Ako se to ne dogodi, Ben-David strahuje da će ne samo još više novca otići iz Izraela nego da će zemlju napustiti još više ljudi i hightech-poduzeća.

Određeni trend je uočen već prije rata kod start-up-poduzeća, kaže on. Umjesto u Izraelu u prvi devet mjeseci 2023. Izraelci su osnovali najviše novih poduzeća u SAD-u i drugdje. "Kad ta novoosnovana poduzeća sazriju i budu zarađivala novac, porez neće više ići u Izrael, nego tamo gdje je sjedište tih poduzeća", zaključuje Ben-David.

Da niz istaknutih hightech-poduzeća nije zadovoljno Netanjahuovim političkim kursom pokazalo se na masovnim protestima protiv pravosudne reforme. Brojne vođe prosvjeda došle su iz hightech-branše, kao primjerice poduzetnici Moshe Radman ili Ami Dror. "Neobično je bilo to što se ljudi iz hightecha ranije nikad ne bi upuštali u nešto što ima veze s politikom. Oni su jednostavno bili previše usredotočeni na zarađivanje novca. Nisu htjeli imati nikakve veze s politikom. Ali, kad su uočili da je u pitanju budućnost zemlje, počeli su djelovati", kaže Ben-David. Oni su bili najvažniji finansijeri protesta.

Crne brojke: Broj smrtno stradalih u izraelskim napadima u Gazi premašio 14.800

Crne brojke: Broj smrtno stradalih u izraelskim napadima u Gazi premašio 14.800

Izrael bi mogli napustiti ne samo predstavnici visoke tehnologije, nego i naučnici i doktori, ako Netanjahu ostane na vlasti, smatra Ben-David.

Jedna od istaknutijih osoba u prosvjedima je poznata naučmnica Shikma Bressler. Ova fizičarka je profesorica na vodećem naučnom institutu Weizmann Institute of Scinece. Ova 43-godišnja majka petero djece radi i na europskom institutu za atomska istraživanja CERN u Ženevi.

Da je opasnost odlaska akademski obrazovanih ljudi realna pokazalo se već prije Hamasovog terorističkog napada, kaže Ben-David. U augustu i septembru brojni izraelski doktori su zatražili od Ministarstva zdravstva službenu potvrdu o tomu koju djelatnost obavljaju i kako dugo, kaže Ben-David. "To je uvijek prvi korak kako bi se liječnik natjecao za neki posao u inozemstvu i tamo radio." A broj takvih zahtjeva je u posljednje vrijeme skokovito porastao, kaže on.

Izraelski političari i generali žele završiti rat protiv Hamasa za šest do dvanaest mjeseci, ali za Ben-Davida to ne znači da 360.000 rezervista mora trajno ostati u vojsci. Vojska mora biti upotrijebljena učinkovito, jer "ljudi moraju opet ići raditi, neko ovdje mora plaćati poreze i brinuti se za svoje porodice ", kaže on.

Izrael i Hamas potvrdili sporazum o prekidu vatre na četiri dana. Ovo su detalji

Izrael i Hamas potvrdili sporazum o prekidu vatre na četiri dana. Ovo su detalji

Po informacijama novinske agencije Bloomberg, rat protiv Hamasa košta Izrael oko 260 milijuna američkih dolara svakoga dana. Samo u oktobru je deficit državnog proračuna povećan za sedam puta. Krajem oktobra je izraelski šekel pao na najnižu razinu u posljednjih jedanaest godina u odnosu na američki dolar, ali je intervencijama izraelske centralne banke njegova vrijednost ipak u međuvremenu stabilizirana. Ali, za novembar je Ministarstvo financija u Jeruzalemu najavilo da će državno zaduženje povećati za dodatnih 75 posto.

"Izrael je zemlja u ratu, u kojoj izdaci eksplodiraju, prihodi se smanjuju, troškovi kredita rastu", tako stanje opisuje Bloombergov kolumnist Marc Champion.

Profesor Ben-David živi u Kokhav Ya'iru u središnjem Izraelu. To je mjesto u blizini granice prema Zapadnoj obali, gdje je Izrael širok samo 16 kilometara.

"Moja općina graniči sa Zelenom linijom (crtom razdvajanja, op. ur.). To znači, ako se Zapadna obala Jordana pobuni, mi smo izravno pogođeni", upozorava Ben-David.

Izrael nema ni teritorijalne veličine ni ljudi da bi vodio duge ratove, kaže on. "Zato moramo razorno udariti. Kako bi ratove završili što je brže moguće."

Izrael masovno naoružava civile, u šetnju idu noseći duge cijevi: Ko je pokrenuo ovaj "trend"?

Izrael masovno naoružava civile, u šetnju idu noseći duge cijevi: Ko je pokrenuo ovaj "trend"?

Osim ako se u rat jače umiješa Hezbolah. "Hezbolah može velike dijelove Izraela razoriti bombama i pretvoriti u parkiralište, ali mi možemo Libanonu nanijeti još veću štetu", kaže Ben-David. On se nada da će ravnoteža straha od razaranja odvratiti Hezbolah od toga "da poludi".

Ako se to dogodi Izrael neće imati druge mogućnosti nego snažno uzvratiti, smatra Ben-David. "Ali onda ćemo govoriti o potpuno novoj situaciji što se tiče ekonomije."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (14)

/ Povezano

/ Najnovije