Boško Jakšić: Šta znači povlačenje ruskih trupa?

Svijet je odahnuo nakon što je Moskva danas saopćila da se dio ruskih vojnika povlači s granice s Ukrajinom.

Rusko ministarstvo odbrane kaže kako se neke trupe smještene na granici s Ukrajinom vraćaju u svoje baze nakon završetka vojnih vježbi, citira BBC rusku novinsku agenciju Interfax.

"Jedinice Južnog i Zapadnog vojnog okruga koje su završile svoje misije već su počele s ukrcavanjem na željeznički i automobilski transport i danas će se početi premještati u svoje garnizone. Odvojene jedinice će marširati pješice u sklopu vojnih konvoja", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov, dodajući kako su određene borbene vježbe odrađene kako je i planirano.

Trending

Vojna industrija EU zemlje obara rekorde: Desetorostruko povećali izvoz oružja Izraelu

Ratoborna retorika

O tome šta ovakav potez Moskve znači u kontekstu ukupnih odnosa, za portal Radiosarajevo.ba govori Boško Jakšić, poznati vanjskopolitički analitičar iz Beogrda.

"Moram da kažem da sam ja od početka spadao u one koji nisu vjerovali da će doći do vojne intervencije bilo kakvih širih razmjera, bez obzira što su i jedna i druga strana prihvatila jednu veoma ratobornu retoriku optužujući se međusobno. Tako da je sada pitanje vremena kada će se i na koji način će se to pitanje prebaciti na diplomatiju.

Vidimo da je veoma intenzivan diplomatski saobraćaj u posljednje vrijeme, od francuskog predsjednika (Emmanuela Macrona), preko njemačkog kancelara (Olaf Scholz) u Washingtonu, pa sada i u Moskvi....Vodeće evropske sile i Amerika su se angažovale na tom diplomatskom planu", kaže Jakšić za portal Radiosarajevo.ba.

Ukrajina van NATO-a?

Međutim, s druge strane, on upozorava da se u ovom trenutku ne vidi nikakvo moguće diplomatsko rješenje.

"Jer, zahtjevi koje je Moskva još u decembru prošle godine podnijela, glatko su odbijeni i u Washingtonu, i u sjedištu NATO-a, a to je ključni zahtjev Moskve - da Ukrajina ne bude primljena u članstvo NATO i da dođe do toga da se strateška oružja ne raspoređuju duž ruske zapadne granice.

Oko toga nema dogovora. Postoji neka mogućnost oko oružja i mislim da je to jedini prostor gdje bi se moglo spustiti tenziju. Da se dogovore da se povuče strateško oružje s Baltika, iz Poljske. Ali, što se tiče ključnog Putinovog zahtjeva - a to je da Ukrajina ne može u NATO - za sada ne vidim nikakvu mogućnost nekog dogovora", istakao je on.

Jakšić smatra da je u jednoj ovakvoj situaciji koja je "prilično zakovana" najbolje rješenje neutralni status Ukrajine.

"Ukrajina van NATO-a, kao što Austrija, Švicarska, zadržava sopstveni integritet i suverenitet, ne dozvoljavajući Rusiji da stavi pod kontrolu istočne dijelove zemlje. A, Rusija dobiva tampon zonu koju traži zbog sopstvenih razloga", smatra naš sagovornik.

Pozicija Zapadnog Balkana

Na pitanje kakve bi refleksije ukrajinska kriza mogla da ima na Zapadni Balkan i je li ovakav rasplet uvod u neku novu raspodjelu zona utjecaja, to jeste novi "dogovor iz Jalte", Jakšić kaže:

"Bilo je posljednjih mjeseci govora o Jalti 2. Prije svega ako govorimo Jalti 1, ona je razdijelila Evropu. Ovo što bi se sada dešavalo, tu se Evropa više ne dijeli. Granice su uspostavljene onako kao su uspostavljene. Nema više da Zapadni Balkan bude podijeljen, pa da ovaj dio pripada Rusiji, a drugi NATO.

Taj proces je završen. Samo je pitanje kvaliteta bezbjednostnih aranžmana koji mogu da funkcionišu. Oko toga i jeste izbio problem", kaže Jakšić, te zaključuje.

"Što se država regiona tiče, one koje su u NATO-u imaju svoje obaveze koje proističu iz članstva u zapadnoj vojnoj alijansi, a one koje nisu njima je najpametnije da ćute i posmatraju šta će se dogoditi sa strane, bez pretjerane potrebe za izjašnjavanjem".