Zastrašujuća vremenska prognoza za 2024.: 'Izgubit ćemo godišnja doba, godina će biti gora od 2023.'

Prema dugoročnim prognozama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), očekuje se da će januar i februar u Srbiji imati prosječne temperature, uz blagi porast, prema riječima meteorologinje Suzane Putniković sa Instituta za meteorologiju.

Klimatske promjene postaju sve izraženije, a za 2024. godinu najavljuje se da će biti "gora od 2023. kada su vrućine u pitanju". Padavine će, prema prognozama, biti u višegodišnjem prosjeku, a očekuju se i povremeni jutarnji mrazevi tokom januara i februara.

"Možemo da kažemo na osnovu sezonskih prognoza Hidrometeorološkog zavoda da će januar i februar u pogledu temperature biti u prosjeku, to jest i malo blaži. Što se tiče marta, on će biti malo topliji od prosjeka, misli se na višegodišnji prosjek, a padavine će biti za sva tri mjeseca u prosjeku. Također, možemo da očekujemo povremene jutarnje mrazeve u januaru i februaru," navela je meteorologinja Putniković i najavila da ćemo osjetiti velike klimatske promjene i tokom ove godine.

Trending

FK Željezničar ostvario ključnu pobjedu u borbi za opstanak, na Grbavici 'pali' Tuzlaci

Klimatske promjene i utjecaj na temperature

Suzana Putniković ističe da su klimatske promjene veoma vidljive, pri čemu je 2023. godina zabilježila rekordni porast temperature, premašivši prethodne godine.

Uzrok tome leži u proizvodnji gasova sa efektom staklene bašte, koji proizilaze iz ljudskih aktivnosti i modernog načina života. Prema njenim riječima, atmosfera se zagrijala za jedan stepen u odnosu na predindustrijski period, što ukazuje na ozbiljne promjene u klimi.

02.01.24. 08:23

Objavljena prognoza do petka: Najavljena kiša, moguć i snijeg. Evo kada

Ekstremni vremenski događaji i superćelijske oluje

Meteorologinja ističe da su superćelijske oluje, koje su zahvatile cijeli region prethodnog ljeta, poznate stručnjacima, i predstavljaju jedan od najrazornijih tipova oluja.

Ove oluje mogu proizvesti tornado, velike količine padavina i grad. Uzrok njihovog nastanka leži u vodenoj pari, a takvi ekstremni događaji će, prema prognozama, postati sve češći i agresivniji.

"Superćelijska oluja nije neki nepoznat pojam nama meteorolozima. Znači, to je samo jedna od tipova oluja koja postoje. Znači, postoje i te jednoćelijske, takozvane višećelijske oluje i te superćelijske oluje. One su najrazornije i zbog toga smo iz njih mogli da vidimo i tornada i te velike količine padavina i one proizvode zrna grada. Uzrok tome, kao što sam rekla, jeste vodena para," kaže ona.

Očekivane promjene u vremenskim prilikama

Prema prognozama za 2024. godinu, očekuje se gubitak godišnjih doba, ravnomjernija raspodjela padavina i češći ekstremni događaji poput oluja.

Suzana Putniković upozorava da bi tornado, koji je već zabilježen u Sloveniji, mogao postati češća pojava i u ostatku regije, te da je važno da javnost bude adekvatno informisana i pripremljena za takve događaje. "Klima se i u pogledu temperature, također, promijenila. Napomenut ću da se 2023. vodi kao rekordna. Već je izračunato da je dostigla rekord i premašila 2016. godinu. Uzrok tome je proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte, koji je proizvod ljudskih aktivnosti i našeg modernog života. Mislimo da se atmosfera zagrijala jedan stepen u odnosu na taj predindustrijski period, tačnije u odnosu na drugu polovinu 19. stoljeća," ističe ona.

02.01.24. 16:45

Ugroženi milioni ljudi, temperatura ekstremno pada: Najjači ledeni val donijet će i -40 stepeni

"Kao što sam napomenula, 2023. je bila rekordna godina, ali po sadašnjim prognozama 2024. će biti još toplija i možda će preći tih čuvenih jedan i po stepen. Izgubit ćemo sezonalnost, znači nećemo više imati sezone, da nam budu padavine koliko toliko ravnomjerno raspoređene," kaže meteorologinja.

Meteorološka prognoza za 2024. godinu ukazuje na nastavak trenda klimatskih promjena, sa očekivanim porastom temperatura i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja.

Suzana Putniković ističe važnost praćenja vremenskih prognoza i pripreme za potencijalno opasne situacije, kako bi se smanjile potencijalne štete i rizici po stanovništvo.