Stručnjak objasnio: Kada bi se moglo na more, hoće li se koristiti bazeni...

Prije šestog mjeseca nekakav slobodniji promet neće se dogoditi, a koliko će on zaista biti slobodan, to ne znam, to će ovisiti od situacije i o tomu će konačan sud donijeti Krizni stožer Republike Hrvatske, poručio je u intervjuu za Anadoliju prof. dr. Ivo Ivić, specijalista infektolog na Infektivnoj klinici Kliničko-bolničkog centra Split i predstojnik Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Splitu.

Profesor Ivić je govorio o tome da li će građani ove godine moći planirati godišnji odmor i boravak na Jadranu.

"Moje su procjene da bi od polovice šestog, a pogotovo u sedmom mjesecu, moglo dogoditi da se počne dopuštati dolazak. Ali, to je ono što se meni čini, a ne ono što ja mogu kazati da će to tako biti. To ovisi ponajprije o odlukama Kriznog stožera", poručio je dr. Ivić.

Bez rukavica i maski na moru

Kaže da je bitno hoće li se proglasiti kraj epidemije, te u skladu s tim ovisi da li će se i do kada i u kojim dijelovima regije obavezno nositi maske i rukavice.

"Epidemiolozi moraju procijeniti koliki je stvarno cirkulirajući broj bolesnika. I o tome će ovisiti strogost svih preporuka. Vjerujem da neće trebati nositi maske ako se bude pridržavalo mjera držanja udaljenosti. Osim, ako naravno niste bolesni. Ali, bolesni neće dolaziti. Ako dođemo u tu situaciju da se otvara turistička sezona, da se prima ljude preko granice i da dolaze u Hrvatsku, vjerujem da takve mjere kao što je nošenje maski i rukavica neće biti preporučene. Ali će se socijalna distanca, to držanje udaljenosti između osoba, kao i pranje ruku, zadržati", ističe dr. Ivić.

Upravo ta socijalna distanca, održavanje udaljenosti, stava je dr. Ivić, ključna je u ovom momentu za smanjenje, odnosno suzbijanje koronavirusa.

"Vjerujem kako će se u moru moći normalno kupati. Međutim, u bazenima će biti najvjerovatnije velikih ograničenja. Ne vjerujem hoće li to biti uopće upotrebljivo. To je pitanje", naglašava dr. Ivić.

Govorio je o tome i hoće li se primjenjivati i zadržavati praksa PCR testiranja osoba koje odlaze u inostranstvo, kako bi se utvrdilo da li su pozitivni na koronavirus.

"U ovom času to sigurno jeste tako, uz dodatak da ako je u pitanju bolesnik, mora biti u izolaciji dva tjedna. Tada bi se moglo dogoditi, kao neka minimalna mjera zaštite, da se osoba prethodno testira prije nego što ide preko granice. Ako nije pozitivna, može se slobodno kretati. To bi moglo tako biti. Ali, to je nemoguće sada tvrditi. To će sve ovisiti kakva je epidemiološka situacija u zemlji iz koje dolazi. Ako se proglasi i vidi po brojevima da u toj zemlji zapravo se epidemija ugasila, onda je traženje brisa možda jedna, po meni, od strožijih mjera koja bi se tražila. Ali, ako se epidemija ne ugasi, onda će ostati mjere kakve su i sada", naveo je dr. Ivić.

Rad trgovina i obrta

Kada je u pitanju stanje sa koronavirusom u regiji, dr. Ivić je stava da se "dobro držimo u odnosu na ostatak Europe i svijeta".

"Mislim da mi možemo regionalno biti prezadovoljni. Kada se usporedimo sa drugim zemljama, mi smo za njih vrh vrhova. Tako je koju god zemlju iz regije uzmemo za mjerilo. Od Slovenije pa prema istoku. Broj je oboljelih mali, broj umrlih je sukladno tomu isto mali. Međutim, znači li to da smo mi na taj način omogućili da se ponovno javi epidemija, da se probudi, to nitko od nas ne može odgovoriti", istakao je dr. Ivić.

Profesor je govorio i o tome da li je vrijeme za ublažavanje mjera, odnosno otvaranje ugostiteljskih objekata, tržnih centara, prodavnica, obrta...

"Vrijeme je da se život pokrene. Odluku o tome da se život pokrene se mora donositi na temelju stanja epidemije. Ako se epidemija gasi, nemoguće je živjeti stalno u ovako strogim epidemijskim okolnostima. Jer, sve će propasti. Imat ćemo puno više šteta u smislu zdravlja zbog zaustavljanja gospodarstva nego što ga imamo zbog COVID-19 infekcije. Prema tome, život se mora pokrenuti. Kakav će biti razvoj situacije, hoće li se broj bolesnika održavati na niskoj razini ili nestati uprkos većoj slobodi kretanja, to je nešto što će epidemiološka služba moći pratiti i onda se prema tome ponašati i davati upute. Možda će se morati vratiti nazad, reterirati, biti restriktivnija neka mjera, a možda će biti dobro, pa će se osloboditi. Ali, to niko ne može sada odgovoriti, nego će se to po principu iz tjedna u tjedan moći procijeniti", navodi dr. Ivić.

Pronaći način zaštite ugroženih kategorija

Kaže i kako priču o tome da će koronavirus nestati s visokim temperaturama treba promatrati s oprezom.

"To je nada. Ali, ne postoje za to čvrsti znanstveni temelji da bi se tvrdilo da je tako. Mi po iskustvu znamo da se respiratorne infekcije više šire zimi nego ljeti. Ali, recimo svinjska gripa (H1N1) je započela u ljeto. Dakle, oprez ne smije prestajati", poručio je dr. Ivić.

Stava je kako su najave da će se s jeseni virus vratiti opravdan, te da u skladu s tim treba biti pripravan i da je stoga važno stalno se pridržavati mjera.

"Virus ima sve predispozicije da se vrati. Bit će ubitačan u onoj mjeri u kojoj pogodi ranjive populacije. Kao što se vidi, za 80 posto ljudi on nije ubitačan. Govorimo o onim koji su inficirani. Zdrave, mlade osobe u pravilu to preboljevaju bez nekakvih posebnih tegoba, čak i kad imaju i simptomatsku bolest, a veliki dio je bez ikakvih simptoma. I sada je samo pitanje koliko će biti omogućeno virusu da se prošitri na ranjive skupine, kronične bolesnike, stare osobe, u prvom redu. Tu epidemiologija mora smisliti možda neke nove taktike da zaštiti takvu populaciju. Cjepivo bi bilo najbolje. Onda bi mi drugi mogli slobodnije živjeti. Ako zaštitimo te ranjive kategorije", kaže dr. Ivić.

Ponašati se više "germanski", bez grljenja i ljubljena 

Građanima u regiji savjetuje da je najjednostavnije da prate ono što epidemiološke službe savjetuju i da se toga pridržavaju.

"To su ljudi koji zaista dnevno analiziraju situaciju i u pravilu na nekakvoj tjednoj osnovi daju preporuke ili za restriktivnije mjere ili da se one popuštaju. To je ono što je najvažnije. A, mi kao građani što možemo napraviti jeste zaista malo promijeniti naš način ponašanja. Mi se volimo grliti, mi se volimo družiti. Jednostavno, nama je to u krvi i teško je odoliti. Trebali bi biti malo više germanski, držati tu distancu. Ta distanca će nam jako puno pomoći. I, naravno, držati do higijene, prvenstveno pranja ruku. Te dvije stvari su jednako dobra protuepidemijska mjera za bilo koju drugu bolest, pa tako i za koronavirus. To je nešto na što nas ova epidemija prisiljava, da se malo promijenimo", kaže dr. Ivić.

S obzirom na to kako se ponovo otvaraju vjerski objekti i dopušta odlazak na obavljanje vjerskih obreda, dr. Ivić navodi kako se i u tim okolnostima oprez mora zadržati.

"Potpuno jednako treba da se radi kao što se ponaša kada se dolazi u bolnice na pregled, kada se ide na skupove, odnosno kako se treba ponašati u smislu organiziranja bilo kakvih skupova, to jednao tako važi i za vjerske obrede. Ne postoji nikakva razlika. Čim se ljudi okupljaju, dolaze u bliski kontakt, rizik za širenje infekcije raste i prema tome mora se prilagoditi tom općem načinu ponašanja. Nema tu neke bitne razlike", stava je dr. Ivić.